Makroekonomska očekivanja na globalnoj i lokalnoj razini bila je tema prve videokonferencije Zagrebačke banke na kojoj su sudjelovali Erik F. Nielsen, glavni ekonomist i direktor korporativnih istraživanja Grupe UniCredit te Hrvoje Dolenec, direktor za makroekonomske i tržišne analize Zagrebačke banke

Erik F. Nilsen u svom je izlaganju naglasio da je svijet suočen sa specifičnom recesijom koja je posljedica naglog obustavljanja poslovanja i zastoja gobalne trgovine.

U borbi protiv recesije uslijedila je neviđena fiskalna reakcija vlada, ali on smatra da ni tako veliki poticaji neće biti dovoljni za oporavak gospodarstva. Stoga očekuje pa BDP-a u vodećim europskim gospodarstvima u ovoj godini za 10 do 15 posto.

Upozorava da će se europske zemlje nakon pandemije morati boriti sa značajno povećanim razinama javnog i privatnog duga i usporenim trendom rasta gospodarstva. Procjenjuje da će Europskoj uniji trebati četiri do pet godina da se vrati na razinu BDP-a iz 2019.

Hrvoje Dolenec ističe da će prosječni pad BDP-a za zemlje srednje i istočne Europe iznositi između 9 i 9,5 posto agregatno, uz evelike razlike od zelje do zemlje, ovisno o strukturi ekonomije, ovisnosti o turizmu i sl.

Za Hrvatsku očekuje pad BDP-a od 10,5 posto što je najpesimističnija prognoza od svih dosad izrečenih. Pritom napominje da postoje značajni rizici da pad bude i veći.

Glavni pokretač recesije bilo je obustavljanje međunarodne razmjene, a zatim kolaps turizma i gašenje pojedinih djelatnosti zbog restriktivnih mjera. Posljedica naglog pada gospodarskih aktivnosti je ogromni pad osobne potrošnje.

Dolenec ističe da će razina pada BDP-a u velikoj mjeri ovisiti o rezultatima turizma u trećem tromjesečju kada se ostvaruje između 65 i 70 posto turističkog prometa.

Što se tiče tržišta rada, očekuje rast prosječne stope nezaposlenosti na 10,2 posto u ovoj godini što znači 60 do 70 tisuća ljudi više na burzi rada.

Izvor; tportal.hr