Država za koji mjesec ili dva od IBRD-a trebala dobiti više od tri i pol milijarde kuna zajma za borbu protiv recesije zbog pandemije i potresa, a ti bi se zajmovi otplaćivali do 2035. godine.

Vlada je, naime, dala suglasnost ministru financija Zdravku Mariću za pregovore s IBRD-om (međunarodnom bankom za obnovu i razvoj) oko zajma vrijednog 275,89 milijuna eura za prevladavanje posljedica pandemije u domaćem gospodarstvu i javnim financijama. No, to nije sve. Ministar Marić dobio je suglasnost i da potpiše i ugovor o zajmu od 200 milijuna eura, odnosno više od milijardu i pol kuna za obnovu nakon potresa u Zagrebu i jačanje nacionalnog zdravstva kako bi moglo odgovoriti na prijetnje koje predstavlja pandemija koronavirusa.

S obzirom na ova obrazloženja, čini se da Vlada, koja dosad nije tražila novac kod Međunarodnog monetarnog fonda za prevladavanje poteškoća u proračunskoj likvidnosti, to ne namjerava činiti ni u budućnosti. Tako je Novom listu potvrđeno i u Vladi.

MMF naime isplatu novca uvjetuje provođenjem reformi, prije svega u javnom sektoru, što vlada ne želi učiniti. Premijer Plenković je primjerice izjavio da ni nakon izbora, ako pobjedi, ne namjerava smanjivati broj županija u kojima radi najveći broj politički uhljebljenih kadrova.

MMF od hrvatske vlade traži racionalizaciju javne uprave, povećanje produktivnosti poduzeća u državnom vlasništvu kao i prodaju nedovoljno iskorištene državne imovine.

No, ni jedno od toga vladi ne pada na pamet. Nove kredite će tako i tako otplaćivati neke druge vlade.

Novcem od IBRD-a od 275,89 milijuna eura financirale potpore za plaću u trajanju od tri mjeseca poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme, ali i plaće korisnicima potpora za samozapošljavanje i stalnim sezoncima.