Nakon ostavke Dražena Jelenića izbor novog Državnog odvjetnika komentirala je Dalija Orešković.
“Jako je sporan je način odabira i struktura ljudi koji biraju. Pretpostavljam da oporba neće sudjelovati u ovom izboru, a među vladajućima ima previše onih čije se korupcijske afere upravo preispituju. Od bivših ministara do žetončića Milana Bandića. Njega možemo smatrati teškašem u kategoriji korupcijskih optuženika. Zapravo, možemo reći da će se dogoditi da će glavnog državnog odvjetnika – birati mafija. To će biti neupitan zaključak svih naših građana. Glavni državni odvjetnik nije samo osoba. To je institucija u koju naši građani moraju imati puno povjerenje. To je nemoguće u situaciji u kojem ga biraju osobe čiji su moral i kaznenopravna odgovornost dovedeni u pitanje”, kaže Orešković.
Naime nakon što je raspisan natječaj za novog glavnog državnog odvjetnika, javilo se nekoliko kandidata: Zlata Hrvoj Šipek, sadašnja v.d. i dosadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika, zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner, odvjetnici Veljko Miljević, Mladen Dragičević, Marija Cvitanušić, te bivši odvjetnik Marko Bonifačić, a nakon razgovora s Vladinim povjerenstvom za izbor koji je predvodio premijer Andrej Plenković, u daljnju proceduru, na prijedlog Vlade ide Zlata Hrvoj Šipek.
“Na koji način će gospođa Hrvoj Šipek – ako bude izabrana – moći obraniti sve ono što bi DORH trebao biti, doista ne znam. Njezin izbor je naprosto kompromitiran. Još 2014. Sabor je bio dužan donijeti etički kodeks u kojem bi se naglasila kultura samoizuzimanja u spornim situacijama, ali nije donesen. Ovo je situacija koja potkopava vladavinu prava. EU je također tražio veću transparentnost u postupku izbora, ali svi ti razgovori i došaptavanja su se zašuškali, javnost ne zna kako je tekao selekcijski postupak. No, to je u potpunosti u skladu sa stilom Andreja Plenkovića. Dakle, Hrvatska je pod njegovim vodstvom pala u svim demokratskim i pravnim standardima. On se ponaša kao da je država njegovo privatno vlasništvo. Sve institucije koje bi trebale biti neovisne, koje bi trebale štititi Ustav i vladavinu prava on je stavio pod svoju šapu. Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa je stjerano u kut, ne donosi snažno odluke kao nekad, Povjerenstvo je prisiljeno na povlačenje – ne zato jer to oni hoće nego je cijelo pravno okruženje takvo da je stalo na stranu politike. Od tumačenja Ustavnog suda do upravnih sudova, do izbora državnih odvjetnika”, upozorava Orešković.
“Okrenimo malo pitanje: a što to znači za budućnost pravne države u Hrvatskoj? Dražen Jelenić je otišao pod sramnim okolnostima. To nije samo njegov osobni poraz, to je poraz cijelog DORH-a i nekih tijela ustrojenih upravo zato da se bave integritetom i sukobom interesa. DORH ima svoje etičko povjerenstvo, ako otvorite njihove stranice, vidjet ćete da oni imaju svega nekoliko slučajeva u kojima su preispitivali etičnost postupanja. U slučaju Dražena Jelenića, to etično povjerenstvo je bilo dužno otvoriti slučaj po službenoj dužnosti. Tu se ne radi samo o tome može li Jelenić biti član nekog udruženja čiji se drugi članovi ne znaju, nego se radi o tome da se on aktivno uplitao u neke predmete u kojima su bili uključeni drugi članovi masonske lože. Dokle god kuća ne čisti sama svoj kukolj, i ne postavlja i ne poštuje svoje etičke standarde, mi nemamo DORH kao jedan od bitnih stupova društva koje nam jamči zakonitost i pravednost. Ako se DORH sam ne izbori za svoju etiku, što mi ostali građani možemo očekivati kada se nađemo pred tim tijelom?”, zaključuje Orešković.
