“Činjenica da u prvom kvartalu, unatoč okolnostima epidemije koronavirusa, bilježimo porast BDP-a od 0,4 posto ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković povodom objave prve procjene BDP-a za prvo tromjesečje ove godine. Plenković je očito zaboravio da je lockdown u Hrvatskoj krenuo tek 19. ožujka, pa zapravo ne čudi da ekonomija u prva tri mjeseca još nije potonula u minus, piše Telegram
No kakav stvarno utjecaj epidemija koronavirusa ima na hrvatsku ekonomiju i u kakvu smo provaliju upali pokazuju podaci o trgovini na malo i industriji iz kojih proizlazi da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti između 20 i 25 posto.
Očekujemo povratak u minus, prvi put nakon 2012.
Promet u trgovini na malo u travnju je ubrzao s padom te je realno bio niži za čak 19,8 posto u odnosu na ožujak, pa je na godišnjoj razini pad iznosio 25,5 posto. “Navedena godišnja stopa predstavlja najveći pad na godišnjoj razini od kada pratimo podatke i jasno odražava trenutne i potencijalne posljedice pandemije koronavirusa”, navodi se u analizi Raiffeisen banke.
Iako se i u narednim mjesecima očekuju negativne stope rasta, one bi ipak trebale biti blaže, pad bi trebao usporiti, s obzirom na to da ipak dolazi do otvaranja ekonomije. “Na razini cijele 2020. očekujemo, po prvi put nakon 2012., povratak prosječne godišnje stope u negativan teritorij (–9,5%). Pad će u velikoj mjeri biti i posljedica smanjene osobne potrošnje kao rezultat nepovoljnih kretanja u turizmu i turističke potrošnje te bitno pogoršanog raspoloženja i očekivanja potrošača”, smatraju analitičari RBA.
Što smo mogli čuti od ministra financija
U travnju je, i to već šesti mjesec zaredom, došlo i do pada obujma industrijske proizvodnje. Naime, obujam industrijske proizvodnje u travnju je pao za 5,6 posto u odnosu na ožujak, te 11 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći pad u posljednjih deset godina. “Nakon skromne pozitivne godišnje stope rasta u 2019. (0,5%) u ovoj godini očekujemo povratak u negativan teritorij pri čemu ne isključujemo mogućnost i dvoznamenkastih godišnjih stopa pada”, prognoziraju analitičari RBA.
Kakvo je stanje u javnim financijama mogli smo čuti u srijedu od ministra financija Zdravka Marića koji je izvijestio da su prihodi od naplate poreza u svibnju pali za 50 posto, dok su prihodi od doprinosa, posebno za mirovinsko osiguranje manji za 27 posto u odnosu na prošlu godinu.
Kako će se kretati javni dug
Kada pogledamo prošlogodišnje brojke, prihodi od poreza u svibnju su iznosili 6,6 milijardi kuna, što znači da je na toj stavci, u svibnju ove godine proračun ostao kraći za 3,3 milijarde kuna. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u svibnju 2019. iznosili su oko dvije milijarde kuna, što znači da ako je pad iznosio 27 posto, ti su doprinosi smanjeni za preko 500 milijuna kuna.
Pad prihoda proračuna, naravno, krpat će se zaduživanjem, tako da nas ponovno očekuje snažan rast javnog duga. Potrebe za financiranjem za ovu godinu povećane su rebalansom proračuna za 32,9 milijardi kuna na 63,4 milijardi. Zbog rasta javnog duga uz istovremeno pad BDP-a, omjer javnog duga u BDP-u ponovo će se vratiti na razine iznad 80 posto. Prema projekcijama Vlade uz prognozirani realni godišnji pad BDP-a od 9,4 posto, za što mnogi kažu da je vrlo optimistična brojka, omjer javnog duga u BDP-u dosegnut će 86,7 posto.
Izvor: Telegram.hr
