Od samog početka neovisnosti države i ulaskom stranih banaka u Hrvatsku postoji nepisano pravilo da banke financiraju samo potrošačke kredite, dok investicijske odbijaju. Naime banke u Hrvatskoj najviše vole poslovati sa državom kao i klijentima koji imaju direktan prihod od države kao što su državni službenici, umirovljenici i sl. Poduzetnici, koji ujedno i drže ekonomiju na nogama uz plaćanje skoro najvećih poreze na svijetu, suočavaju se i sa odbijenicama banaka kad traže kredite za investicije ili proizvodnju.

Hrvatska realno nema nijednu ozbiljnu poslovnu banku koja bi pratila poduzetnike u investicijama. Većina banaka u Hrvatskoj je komercijalne prirode i najveći posao im je naplaćivati kamatu po minusu na tekućem računu te nuditi potrošačke kredite građanima. Hrvatska je prepisala njemačke zakone ali ne i njemačku politiku investicijskih banaka koje su temelj Njemačke privrede, jedne od najačih na svijetu. Upravo specijalizirane poslovne banke u Njemačkoj osiguravaju poduzetnicima kapital u svakom trenutku potreban za razvoj i rast. Hrvatske banke su čista suprotnost, prvenstveno nisu hrvatske, a služe samo da nas osiromaše.

Banke će financirati luksuzno vozilo ali ne i proizvodni stroj iste vrijednosti

Poduzetnici se često nađu u situaciji da im banka nudi financiranje luksuznog vozila putem kredita ili leasinga dok s druge strane tom istom poduzetniku odbija financirati stroj slične vrijednosti neophodan za proizvodnju. S druge strane ni nekretnine te investicije u gradnju nisu iznimka ako uzmemo u obzir da banke traže višestruko veću vrijednost za garanciju od iznosa koju financiraju.

Banke su pune novca, samo u travnju građani u banke spremili dodatnih pet milijardi kuna

U jeku koronakrize u ožujku i travnju, hrvatski građani poklonili su povjerenje bankama i štednji u kunama što je dovelo je do rasta ukupnih depozita za više od 6 milijardi kuna, a što je ujedno i iznos koji su banke prijavile kao dobit poslovanja 2016. godine.

Banke se bogate, a BDP pada

Početkom rujna 2019. godine potvrđeno je da su banke ugovarale nepoštene ugovorne odredbe s valutnom klauzulom. Tadašnji saborski zastupnik Goran Aleksić kazneno je prijavio Državnom odvjetništvu banke osuđene u kolektivnom sudskom procesu vezanom za kredite u švicarskom franku zbog, kako je naveo, udruženog zločinačkog pothvata protiv građana Hrvatske.

Ponašanje banaka u Hrvatskoj ocijenjeno je kao udruživanje u oligopol kroz Hrvatsku udrugu banaka kojim su hrvatski građani samo u slučaju švicarskih franaka oštećeni za iznos od oko 20 milijardi kuna. Zbog svega navedenog unazad petnaest godina BDP je bio manji nego bi bio da su građani taj novac zadržali, a državni proračun manji za 3 do 4 milijarde kuna, dok su se banke obogatile.

Strani interesi i plan uništenja hrvatskog gospodarstva

Hrvatska se dovela u poziciju da nema ni jednu svoju ozbiljnu banku, banke su pretežito u stranom vlasništvu te provode interese tih istih stranih vlasnika koje realno je realno briga samo za profit. S druge strane, slabo Hrvatsko gospodarstvo i zadužen narod sa prirodnim bogatsvima te geo-politička pozicija Hrvatske, upravo je interesanta strancima koji ju gledaju kao plijen, a ne ravnopravnog EU partnera. Zaduženo i slabo Hrvatsko gospodarstvo idealan je teren stranim proizvođačima koji su već putem uvoznih lobija preplavili Hrvatsku stranim proizvodima u stranim lancima maloprodaje.

Već desetljećima političke elite pogoduju lobijima na štetu vlastitih građana što je najbolje viđeno još u HYPO aferi kada je država zastupala interese privatne strane banke kako bi političari i HDZ-ovi tajkuni nesmetano mogli izvlačiti kapital iz države te ga u obliku investicijskih kredita ponovno vraćati, po staroj već provjerenoj šabloni pranja novca u tranzicijskim zemljama.