Prema procjenama javnih bilježnika, 1. studenoga, nakon što isteknu posebne okolnosti koje se odnose na zastoj u provedbi ovrha nad novčanim sredstvima fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka, u roku od tjedan dana iz javnobilježničkih ureda izaći će između 380.000 i 400.000 novih ovrha, piše Novac.hr
Podatak je to koji nam je iznio zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek, čiji se ured specijalizirao za ovrhe. Uz to što će se, povrh 6775 poslovnih subjekata i 9411 građana koji već jesu u postupku blokade, u Finu koncem godine sliti novih 400.000 predmeta, Ježek kaže da mnogi građani kojima su stigli zahtjevi za provođenje ovrhe o tome nemaju pojma.
Nejasnoće
– Sva trgovačka društva predaju ovrhe kako im ne bi nastupila zastara. Mi samo možemo pripremati rješenja, ali ništa ne smijemo raditi. Ne smijemo izdavati rješenja i pokretati postupke. A te ovrhe jednom moraju izaći – kaže Ježek uz napomenu da mu nije jasno zašto je Vlada donijela odluku o produljenju roka posebnih okolnosti do 18. listopada ove godine. Radi se o produžetku intervencija u Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti.
– Od 15. ožujka ovrhe se ne šalju ovršenicima. Nitko od ovršenika ne smije primiti ovrhu na svoju adresu. Sve se kumulira u javnobilježničkim uredima. Ovrhovoditelji se ne mogu naplatiti u svojem potraživanju. To je jedinstveno u EU. Mjera je bila u redu za prva tri mjeseca, ali ne vidim razlog za produžetak – kaže Ježek.
Dodaje da mu je mjera još manje jasna nakon što je ministar financija Zdravko Marić objavio da 20. srpnja prestaje mjera odgode ili otpisa plaćanja poreza. – Porezi i doprinosi se počinju normalno plaćati. Dakle, Vlada tjera tvrtke da normalno plaćaju poreze, ali one ne mogu naplatiti svoja potraživanja – kaže javni bilježnik.
Prije nego što je Vlada produljila mjere kojima su se suspendirale ovrhe, reagirala je Odvjetnička komora sa svojim upozorenjem. “U slučaju produljenja trajanja važenja ovog Zakona, sukladno članku 8. stavku 2. trebalo bi razmotriti položaj pravnih osoba kao ovršenika neovisno o položaju fizičkih osoba kao ovršenika. U tom smislu bilo bi potrebno ukloniti uočene poteškoće i nejasnoće u primjeni navedenog Zakona prema pravnim osobama kao ovršenicima”, stoji u dopisu Komore od 2. srpnja.
Odvjetnici, naime, upozoravaju da se iz gramatičkog tumačenja zakona zaključuje da se zastoj u ovrhama ne odnosi na pravne osobe kao ovršenike (odnosno dužnike), ali kada ovrhe dođu do Fine, dolazi do njihova faktičnog zaustavljanja.
Eksplozija dugova
Iz razgovora s javnim bilježnikom moglo bi se zaključiti da prijeti eksplozija dugova, a najgore je što građani ne znaju što ih čeka. – U mom uredu imamo slučaj da je jednome građaninu stiglo čak pet ovrha. Svih pet će mu odjednom stići kad istekne produljenje ove mjere, a on o tome nema pojma. Budući da se sve gomila u javnobilježničkim uredima iz kojih ništa ne može izaći, ljudi i ne znaju da su u postupku. Morali bi sami zvati javnobilježničke urede ili komunalna poduzeća i pitati jesu li što dužni, a naravno da to nitko ne radi – kaže Ježek.
Obrazlažući produljenje mjere na posljednjoj sjednici Vlade, ministar financija Zdravko Marić rekao je da su ti zakoni doneseni s ciljem olakšanja položaja fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše prebrodile ovo razdoblje koje značajno utječe na njihovu financijsku situaciju, kao i da bi se smanjila šteta nastala u gospodarskom poslovanju zbog nastupa posebnih okolnosti uzrokovanih pojavom pandemije.
Novi zakon
Koncem godine, kada naleti novi veliki val ovrha, one će se provoditi prema aktualnom Ovršnom zakonu. Pokušaj ministra pravosuđa na odlasku Dražena Bošnjakovića da se ovrhe vrate na sud, ali da u postupku ostanu javni bilježnici, zapeo je u trećem čitanju i njegov zakon najvjerojatnije neće ni biti donesen, nego će se pristupiti izradi potpuno novog zakona. Prema nekim informacijama iz Vlade, namjera je da se sve ovrhe definiraju u jednome zakonu, a ne treba isključiti mogućnost da ih u dogledno vrijeme više neće provoditi Fina.
Rijetko se drže ročišta na daljinu
Odvjetnička komora ukazala je početkom srpnja Ministarstvu pravosuđa i na probleme u primjeni članka 115 stavka 3 Zakona o parničnom postupku – održavanja ročišta na daljinu. Predlagali su da Ministarstvo pravosuđa ukaže sudovima na potrebu široke primjene te norme, posebno u slučaju daljnjih epidemioloških mjera koje ograničavaju boravak ljudi u manjim zatvorenim prostorima kao, primjerice, tijekom ročišta u sudnicama.
– Po raspoloživim informacijama, suci samo iznimno primjenjuju ovu vrlo korisnu odredbu u navedenim okolnostima iako ne postoje tehničke prepreke za njenu širu primjenu – ukazuju odvjetnici. Smatraju da bi se na navedeni način značajno olakšala provedba parničnih postupaka.
Izvor: Novac.hr
