Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je koronakrize.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Pad u drugom tromjesečju veći je od očekivanja analitičara.
Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto.
Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.
Oštar pad potrošnje, investicija, izvoza…
Zbog pandemije je u drugom tromjesečju oštro pala osobna potrošnja.
Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 14,7 posto na godišnjoj razini.
Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini.
Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini – uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.
U drugom je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 0,7 posto na godišnjoj razini.
Podaci slabiji od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju pao za 14,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 15,1 posto.
To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je 11,7 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine pad iznosio 14,1 posto.
DZS je u izvješću poručio da su se okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.
“Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a”, poručio je DZS.
Teške posljedice lockdowna
Rekordan pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju izravna je posljedica karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo “zaključano”, a gospodarska je aktivnost svedena na minimum. Uslijedilo je postupno “otključavanje” gospodarstva, tijekom kojeg su restriktivne mjere ublažavane, ali mnoge tvrtke to nisu ni dočekale, s obzirom na to da su u vrijeme lockdowna u potpunosti ostale bez prihoda.
Rezultat toga je i rast nezaposlenosti kakav Hrvatska ne pamti posljednjih godina. Naime, u prva tri mjeseca koronakrize, koja se najvećim dijelom odnose upravo na drugo tromjesečje, u Hrvatskoj je, kako su pokazali podaci, ugašeno oko 50.000 radnih mjesta.
“Otključavanje” gospodarstva i početak kakve-takve turističke sezone ublažilo je utjecaj koronakrize na tržište rada, no poduzetnici već najavljuju da će mnogi od njih na jesen biti prisiljeni otpuštati radnike, pa čak i staviti ključ u bravu. Uostalom, najave otkaza zbog koronakrize posljednjih dana stižu čak i iz velikih kompanija, kakva je Ina.
Počeo vla rezanja plaća u privatnom sektoru
Iako službena statistika to još ne pokazuje, u privatnom je sektoru u drugom tromjesečju počeo i val rezanja plaća. Taj će se proces, upozorili su ekonomisti, vjerojatno ubrzati na jesen, kada bi se mnoge tvrtke mogle naći pred izborom rezanja primanja zaposlenih ili davanja otkaza. Što se javnog sektora tiče, vlada je u njemu, čini se, odabrala strategiju “zamrzavanja” plaća, odnosno nepovećavanja plaća, koje je lani dogovorila sa sindikatima, u ovoj godini. Dio ekonomista smatra da će se Banski dvori za sličnu strategiju odlučiti i u sljedećoj godini, odnosno sve dok bude trajala kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa.
Otkazi i manje plaće građanima ruše životni standard građana kojima zbog toga ostaje manje novaca za potrošnju. K tome, manji broj raspoloživih radnih mjesta otežavaju nezaposlenima pronalazak novoga posla te im slabe i uvjete novog zapošljavanja.
Poduzetnici traže hitne reforme
Financijsku poziciju građana donekle su olakšale mjere države i banaka, poput zaustavljanja ovrha ili moratorija na kredite. K tome, država je mjerama isplate potpora za plaće zaposlenih pokušala očuvati što je moguće više radnih mjesta. Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić nedavno je ocijenio da je koronakriza dosad državne financije stajala oko 20 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine proračunski je manjak, kako su pokazali podaci Ministarstva financija, iznosio gotovo 17 milijardi kuna.
Ipak, upozoravaju ekonomisti, sve to nije dovoljno za borbu s krizom ovakvih razmjera. Stoga poduzetnici i ekonomisti od vlade traže da konačno krene u reforme koje će u Hrvatskoj stvoriti bolje okružje za poslovanje i bazu za rast standarda.
