Antikorupcijski ured Europske unije (OLAF) nedavno je objavio svoj izvještaj za 2019. godinu, u kojem se analiziraju različiti slučajevi pronevjere ili nenamjenskog trošenja europskog novca. Kada je riječ o Hrvatskoj, OLAF je prošle godine otvorio tri istrage, od kojih je jedna privedena kraju. Ne preciziraju koje su istrage u tijeku, odnosno koja je privedena kraju, javlja Index.hr
Hrvatska ovaj put nije na vrhu ljestvice članica u kojima OLAF ima najviše posla. To je Rumunjska, s čak 11 OLAF-ovih istraga u prošloj godini, a slijedi Italija s devet, dok Grčka, Poljska i Bugarska u prošloj godini imaju sedam OLAF-ovih istraga o sumnjivom trošenju novca iz EU fondova.
Što je uopće OLAF?
OLAF u izvještaju ističe da je njegova misija “detektirati, istražiti i raditi prema tome da se zaustavi pronevjera sredstava fondova Europske unije”, a najviše se bavi slučajevima poput prevara na javim natječajima, dvostrukim financiranjem projekata bez znanja financijera, prevarama koje se tiču subvencija i carinskim prevarama.
U 2019. godini OLAF je pokrenuo 223 istrage na raznim razinama, dok je 181 istraga zaključena. Izdao je 254 preporuke za postupanje i predložio Europskoj komisiji da traži povrat 485 milijuna eura, za koje OLAF smatra da su nenamjenski potrošeni ili pronevjereni. Inače, najviše OLAF-ovih istraga se bavi sredstvima iz strukturnih fondova EU. Kao glavni kriminalni trend koji je OLAF prepoznao u 2019. godini ističu se pokušaji da se sredstva EU fondova dobiju na formalno legalnim javnim natječajima kako bi se koristila za ilegalne aktivnosti.
Treba napomenuti da OLAF nije veliki ured te da ima 390 zaposlenih, što znači da postoji samo određeni broj istraga koje može istovremeno provoditi. OLAF istražuje i ponašanje EU institucija, ne samo malverzacije u državama članicama.
Malverzacije u vezi projekta pročistača vode i obnove kanalizacije
Što se tiče Hrvatske, ona se u OLAF-ovom izvještaju za 2019. godinu spominje u kontekstu istraga o trošenju EU sredstava u vodnom gospodarstvu i pročišćavanju voda.
“Prva istraga se odnosi na dva različita ugovora: prvi je potpisan u okviru izgradnje pročistača voda i kanalizacije u jednom gradu na obali, a drugi za izgradnju četiri objekta za pročistač voda, kao i za postavljanje solarnih panela. Vrijednost ugovora je oko 40 milijuna eura. Nakon nekoliko provjera na licu mjesta OLAF je u prvom slučaju otkrio sukob interesa između kompanije koja izvodi radove i kompanije koja ih nadzire. Pokazalo se da su dvije kompanije direktno povezane vlasništvom, odnosno većinskim udjelom u dionicama. U drugom slučaju OLAF je detektirao kršenje pravila javne nabave. Obje neregularnosti su dovele do OLAF-ove preporuke Generalnom direktoratu za regionalnu i urbanu politiku da zatraži povrat 7,25 milijuna eura”, navodi se u izvještaju.
Problematični javni natječaji
Nadalje, tu je i slučaj projekta unapređenja vodovoda i kanalizacije u jednom hrvatskom gradu u iznosu od 60 milijuna eura. OLAF je dobio dojavu kako se sredstva nenamjenski troše, primjerice da je kupljena oprema koja nikad nije isporučena, no istraga je pokazala da to nije slučaj.
Ipak, otkrivene su neregularnosti kod javnih natječaja, konkretno da ponuđači nisu bili pravovremeno informirani o svim uvjetima natječaja. Problem je bio i to što neki ugovori nisu bili u skladu s nacionalnim zakonima.
OLAF konstatira kako je stoga izdao administrativne preporuke za usklađivanje javnih natječaja u Hrvatskoj s europskim pravilima.
Treba napomenuti da OLAF u svojem izvještaju ne navodi konkretne kompanije ili tijela državne uprave koje je istraživao u Hrvatskoj, već to navodi kao ilustrativne primjere.
Najviše neregularnosti OLAF je otkrio u Španjolskoj i Poljskoj
U Hrvatskoj je OLAF od 2015. do 2019. otkrio 309 neregularnosti, što je mnogo bolji rezultat u odnosu na neke druge usporedive članice Unije. Primjerice, u istom periodu je u Češkoj bilo više od 2 tisuće neregularnosti, u Mađarskoj 2679, u Slovačkoj 1947 neregularnosti itd.
Rekorderi po broju otkrivenih neregularnosti su Španjolska (više od 11 tisuća), Poljska (5017), Rumunjska (4968) i Italija (4415).
U istom četverogodišnjem periodu OLAF je izdao i pet preporuka hrvatskim pravosudnim vlastima za pokretanje istraga zbog pronevjere europskog novca. Podignute su tri optužnice, a dvije su prijave odbačene.
OLAF konstatira kako je stoga izdao administrativne preporuke za usklađivanje javnih natječaja u Hrvatskoj s europskim pravilima.
Treba napomenuti da OLAF u svojem izvještaju ne navodi konkretne kompanije ili tijela državne uprave koje je istraživao u Hrvatskoj, već to navodi kao ilustrativne primjere.
Najviše neregularnosti OLAF je otkrio u Španjolskoj i Poljskoj
U Hrvatskoj je OLAF od 2015. do 2019. otkrio 309 neregularnosti, što je mnogo bolji rezultat u odnosu na neke druge usporedive članice Unije. Primjerice, u istom periodu je u Češkoj bilo više od 2 tisuće neregularnosti, u Mađarskoj 2679, u Slovačkoj 1947 neregularnosti itd.
Rekorderi po broju otkrivenih neregularnosti su Španjolska (više od 11 tisuća), Poljska (5017), Rumunjska (4968) i Italija (4415).
U istom četverogodišnjem periodu OLAF je izdao i pet preporuka hrvatskim pravosudnim vlastima za pokretanje istraga zbog pronevjere europskog novca. Podignute su tri optužnice, a dvije su prijave odbačene.
