Što se to događa u Hrvatskoj, pitanje je to koje si postavlja svaki prosječan čitatelj domaćih medija. Dojam je možda varljiv, no čini se kako su pravosudne institucije preko noći profunkcionirale pa na tjednoj bazi svjedočimo nekim novim uhićenjima, i nekim novim aferama, u sklopu kojih kao kruške padaju moćnici i uglednici, koji su donedavno tvorili društveno-političku kremu, piše Zagreb.info
Afera Janaf, Josipa Rimac, ali i niz drugih slučajeva koji su se javnim prostorom počeli kotrljati otkako je poziciju glavne državne odvjetnice preuzela Zlata Hrvoj Šipek zapravo su prema tvrdnjama upućenih tek uvertira u ono što slijedi.
No, ne radi se ovdje samo o domaćim institucijama, već se za Hrvatsku uvelike zainteresirala Europska komisija, kojoj premijer Andrej Plenković redovito polaže račune. Da bi njegova Vlada, a time i država Hrvatska dobila europska financijska sredstva neće biti dovoljno ispisati reforme na papir te ih paušalno pokušati provesti, Europska komisija od naše zemlje zahtjeva konkretnu akciju koja uz ostalo uključuje raščišćavanje kriminala.
Hrvatska bi se, svjedoče oni upoznati s ovom problematikom, u narednim mjesecima mogla naći na udaru Europe jer institucije ne rade svoj posao, a veliki problem za kojega EK pokazuje poseban interes svakako su lažiranja papira kako bi se ostvarila pomoć Europske unije, na što su u europskim krugovima posebno osjetljivi, i na što posebno žustro reagiraju. Zna to dobro hrvatski premijer koji je na vrijeme iz svoje Vlade odstranio nevještog ministra regionalnog razvoja i EU fondova Marka Pavića, dovodeći na poziciju Natašu Tramišak, koju će posebno držati pod povećalu jer ona nije njegov prvi izbor već produkt lobiranja slavonskog HDZ-a i župana Anušića. Šuška se da je Plenković baš zbog packi iz Europe iz svoje Vlade ispratio Gabrijelu Žalac, ministricu koja je bila zadužena za europske fondove, a koja je formalno proklizala pod utegom vlastitih afera, i to baš u vrijeme dok je s Rimac ispijala kave po luksuznim zagrebačkim birtijama. Kada se govori o europskim fondovima, tada valja imati na umu da se te nemale cifre dodjeljuju uz odluku politike, a to u Hrvatskoj često znači da sredstva ne idu onima kojima su namijenjena, već da se dodjeljuju podobnima, a baš zato na meti se našla bivša državna tajnica u ministarstvu uprave, nedugo potom i Dragan Kovačević te čitav niz administrativnih djelatnika koji su umočili prste u ovaj debeli koruptivni sloj pekmeza. Premijer Plenković saveznika u riješavanju ovih problema vidi u ministru financija Zdravku Mariću, no kako je on zbog korona krize pod velikim pritiskom te zapravo niti nije u stanju riješavati ovu slojevitu problematiku tako se Hrvatska izložiča udaru Olafa, ali i udaru glavne tužiteljice EU Laure Kovesi, na što je Plenković već upozorio svoje kolege iz Vlade.
Europski organi uvjereni su kako su se neki hrvatski dužnosnici, članovi Vlade, ali i djelatnici Ministarstava na raznim razinama udružili s prijaviteljima i konzultantima koji apliciraju za sredstva iz europskih fondova s namjerom njihova nezakonitog i nenamjenskog trošenja i raspodjele što potvrđuje i sve veći broj prijava koje su protiv naše zemlje upućene Europskoj komisiji. Kovesi je nedavno u Europskom parlamentu prezentirala ustroj novog Ureda europskog javnog tužitelja koji bi trebao pronalaziti i procesuirati počinitelje kaznenih djela koji se odnose na financijske interese Unije, a tu je pod posebnim povećalom upravo naša zemlja, i baš zato s prvim danom desetog mjeseca po europskim direktivama kreću velike čistke u državnim tvrtkama, ali i po ministarstvima, uveritra u to su uhićenja kojima smo proteklih tjedana svjedočili, a iz njih je evidentno da je Plenković već počeo osluškivati europske naputke, intenzivno se otkako je zasjeo na čeklu vlade provjeravaju svi dokumenti te se traga za onima koji su eventualno krivotvoreni, a takvi se daju na uvid Europskoj komisiji, koja na nemila događanja ne gleda blagonaklono. Drugim riječima, zbog velikog pritiska europskih institucija, uhićenja bi moglo biti još, ona nova logično tek slijede, dio njih već je u pripremi, a Europa posebno stišće pravosudna tijela, dok Plenković za to vrijeme pritišće Marića kako bi napokon nakon formirao sistem neovisne kontrole trošenja europskih sredstava, što do sada nije učinio. Problem uz ostalo leži u nepostojanju nekog neovisnog tijela koje bi kontroliralo raspodjelu europskog novca, a u čijoj bi ingerenciji bilo kontroliranje mogućih slučajeva korupcije. Izostanak takvog tijela u pitanje dovodi Hrvatski ugled u Europi, svrstava nas na vrh liste korumpiranih zemalja, a uz to pod znak upita dovode sredstva koja bi naša zemlja trebala dobiti ne samo za izlazak iz korona krize, već i za obnovu Zagreba. U drugim zemljama praksa je osjetno drugačija, trošenje europskih sredstava strogo se kontrolira, no kako to u Hrvatskoj nije slučaj na vrata nam kuca Olaf i Ured europskog javnog tužitelja, koji bi se kada profunkcionira početkom naredne godine prvo trebao pozabaviti baš Hrvatskom.
Što se Olafa tiče valja napomenuti da se radi o tijelu koje se bavi istragama povezanima s korupcijom i prekršajima u sklopu europskih institucija, oni osmišljavaju koncept borbi protiv prijevara, a poseban akcent stavljaju na borbu protiv korupcije, zanimljivi su i utoliko što su operativno neovisni premda su dio Europske komisije. Olafov je interes za Hrvatsku višeslojan i opsežan baš zbog velikog broja prijava koje ukazuju na prevare po pitanju trošenje sredstava iz fondova. radi toga je uz Plenkovića u problemima Ministarstvo financija, u kojem bi uskoro mogao krenuti novi val uhićenja, neobično, ali i neugodno jest i to što je predsjednik Vlade s nepravilnostima i netransparentnostima upoznat od ranije, međutim, dok se europske institucije nisu angažirale, on se za ovu temu također nije previše interesirao. Nagađa se da bi zbog nenamjeskog trošenja sredstava na udar moglo doći i ministarstvo gospodarstvo, što zbog aktivnosti aktualnog ministra Ćorića, a što zbog aktivnosti njegova prethodnika Horvata, dok je velik interes europskih institucija i raspodjela sredstava u Ministarstvu poljoprivrede. Sve je to epilog oštrog i beskompromisnog djelovanja glavne tužiteljice Kovesi koja u Europi slovi za simbol borbe protiv korupcije, smatraju je odvažnom i neovisnom, a kao takva vodilja je rumunjske antikorupcijske agencije te istražila i procesuirala stotine političara što joj je bila odskočna daska za preuzimanje pozicije prvog europskog javnog tužitelja lani u listopadu. Ne želeći riskirati vlastiti ugled na europskoj političkoj mapi, Plenković se i sam odlučio uhvatiti u koštac s korupcijom koja duboko nagriza sve pore hrvatskog društva, a od koje nije imuna niti njegova vlada, izgleda da se mreža preširoko razgranala, a Europa to nema namjeru tolerirati, kada već nismo u stanju urediti se sami, urediti će nas oni, čije upute nijemo i bezpogovorno slijedi premijer Plenković, koji je sve zabrinutiji za svoje suradnike, i članove Vlade, budući da europski šefovi neće pristati niti na famozna pucanja istraga, koje se nerijetko stopiraju baš onda kada se približe nekome od kapitalaca. Jesen će uistinu biti neizvjesna, ne samo za obični puk koji će pokušavati skrpati kraj s krajem, već i za sve one koji su svoje pozicije i račune skrpali koristeći se netransparentnim metodama.
