Ustavni sud danas je zaključio da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Hrvatski sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka Stožera donesenih zbog epidemije koronavirusa, javlja Index.hr
Na sjednici koja je održana iza zatvorenih vrata Ustavni sud nije prihvatio ili je odbacio većinu prijedloga koji su osporavali zakonitost ovlasti i odluka Stožera civilne zaštite.
Ustavni sud prihvatio je jedino prijedlog za ocjenom ustavnosti koji se tiče zabrane rada trgovina nedjeljom.
Istovremeno, Ustavni sud ukinuo je Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, priopćio je Ustavni sud.
Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri glasa protiv.
Ovlasti Stožera i povezani zakoni
U odnosu na ovlasti Stožera vezano uz zakone o sustavu civilne zaštite, zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o lokalnim izborima te Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Ustavni sud zaključio je da “Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava”.
Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora, zaključio je Ustavni sud.
Ocijenili su da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti covid-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom.
“Odluke Stožera imale su legitiman cilj”
Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite o korištenju maski i organizaciji javnog prometa Ustavni sud je ocijenio da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile “zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja”.
Niz prijedloga odbačeno je jer “predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi”.
Među njima i prijedlozi koji su osporavali odluke Stožera o ograničavanju okupljanja, rad u trgovini i uslužnim djelatnostima te održavanju sportskih i kulturnih događanja, ali i održavanju pogreba i ispraćaja te mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima.
Iz istog su razloga odbijeni i prijedlozi protiv Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza te vladine odluke objavljene u ožujku pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije covid-19”.
Izuzetak zabrana rada trgovina nedjeljom i odluka u korist zaštićenih najmoprimaca
U postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu Ustavni sud je utvrdio da zabrana rada trgovina nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom. “Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti”, navode u priopćenju.
Ukidajući pojedine članke Zakona o najmu stanova te njegove izmjene i dopune Ustavni sud je utvrdio da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.
Većina zaključila da su sva pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena
Ustavni sud pojasnio je i zašto nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se o zakonitosti odluka Stožera provede javna rasprava, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija.
“Većinom glasova sud je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.
Ustavni sud nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes.”
Javnost rada osigurana objavom dnevnih redova, zapisnika i priopćenja
Ustavni sud skrenuo je pozornost i da s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda nije u mogućnosti održati sjednicu tako da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti covid-19.
“Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim.
Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca”, navode u priopćenju.
U nastavku pročitajte cijelo priopćenje Ustavnog suda.
“Ustavni sud RH na sjednici održanoj 14. rujna 2020. odlučio je kako slijedi:
I) U odnosu na ovlasti Stožera civilne zaštite
a) Vezano uz zakone:
1. Nije prihvatio prijedloge troje predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15., 118/18. i 31/20.) i prijedloge troje predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 10., 13., 14. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (“Narodne novine” broj 47/20.).
2. Nije prihvatio prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o lokalnim izborima (“Narodne novine” broj 42/20.).
3. Nije prihvatio prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 9.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (“Narodne novine” broj 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20. i 42/20.).
U bitnom, Ustavni sud zaključio je da Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava. Odluka o tome na temelju koje od navedenih ustavnih osnova će ograničiti pojedine slobode i/ili prava u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora. Ustavni sud ocijenio je da je donošenjem zakona odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostalog, zbog sprečavanja širenja epidemije zarazne bolesti COVID-19 radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom. Ustavni sud navedena rješenja donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te dva izdvojena podupiruća mišljenja (u odnosu na točku 1.).
b) Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite:
1. Nije prihvatio prijedloge petero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: – Odluke o nužnoj mjeri obvezatnog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 80/20. i 81/20.) i – Odluke o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 69/20. i 73/20.). Ustavni sud ocijenio je da su navedene mjere Stožera civilne zaštite bile zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana, te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
2. Odbacio je prijedloge četvero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom: – Odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja (“Narodne novine” broj 32/20. i 48/20.); – Odluke o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja (“Narodne novine” broj 33/20., 48/20. i 54/20.); – Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima (“Narodne novine” broj 34/20. i 48/20.); – Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20., 54/20., 55/20. i 56/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
3. Odbacio je prijedloge šestero predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 35/20., 39/20., 44/20. i 48/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
4. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 32/20.). Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te jedno podupiruće mišljenje.
5. Odbacio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom “odluke Vlade Republike Hrvatske koja je objavljena dana 19. 03. 2020.” pod nazivom “Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19”. Ustavni sud ovo rješenje donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja.
Prijedloge pod rednim brojevima od 2. do 5. Ustavni sud odbacio je jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi.
6. Utvrdio je, u postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu na temelju članka 38. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (“Narodne novine” broj 49/02.) da od 27. travnja 2020. do 26. svibnja 2020. točka II. Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (“Narodne novine” broj 51/20.) u dijelu stavka 1. koji glasi “nedjelje” i stavka 3. koji glasi “nedjeljom”, nije bila u suglasnosti s člankom 16. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrdio je da mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju, iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti. Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu tri izdvojena mišljenja te tri podupiruća mišljenja.
II) U odnosu na pravni položaj zaštićenih najmoprimaca
1. Pokrenut je postupak te su ukinuti pojedini članci Zakona o najmu stanova (glava 11a) te članak 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova.
Ustavni sud utvrdio je da država nije ispunila pozitivnu obvezu u rješavanju odnosa između najmodavaca (vlasnika stanova) s jedne strane, i zaštićenih najmoprimaca (stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu) te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na drugu kategoriju građana, zaštićene najmoprimce.
Ustavni sud ovu odluku donio je s deset glasova za i tri glasa protiv, uz najavu četiri podupiruća mišljenja.
III) Ustavni sud nije prihvatio prijedloge troje sudaca Ustavnog suda da se provede javna rasprava na temelju članka 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, na koju bi bili pozvani i predstavnici medija, s obzirom da je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor.
Ustavni sud, na temelju članka 47. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, nije omogućio nazočnost sjednici predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja postupajući sukladno s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, Poslovnikom Ustavnog suda te svojom ustaljenom praksom koju u ovom sazivu Ustavnog suda nitko od sudaca nije do sada doveo u pitanje pa ni u drugim slučajevima u kojima je postojao izražen javni interes. Uz navedeno, skreće se pozornost da Ustavni sud, s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda na Trgu sv. Marka 4, nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju bolesti COVID-19.
Ustavni sud javnost svog djelovanja osigurava javnom objavom dnevnih redova sjednica, zapisnika sa sjednica, izdavanjem službenih priopćenja, javnom objavom odluka/rješenja i njihovih sažetaka i održavanjem konferencija za medije kada to, s obzirom na velik interes javnosti, ocijeni potrebnim. Tako će biti postupljeno i u ovim ustavnosudskim predmetima, s time da će konferencija za medije, koju će voditi predsjednik Suda, biti sazvana protekom roka od osam dana za izradu najavljenih izdvojenih mišljenja sudaca”, stoji u priopćenju Ustavnog suda.
