Hrvatska je zemlja Europske unije u kojoj stanovnici najmanje vjeruju svojoj vladi, što pokazuje kako je Hrvatska neuspješno društvo, smatraju analitičari s kojima je Hina razgovarala ovaj tjedan u Bruxellesu.
Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana a vjeruje joj njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće Kantar izrađena za Europski odbor regija.
Vlada udaljena od naroda netransparentno vodi državu
“Anketa jasno pokazuje kako su Hrvati razočarani onime što im se u njihovoj zemlji predstavlja kao demokracija. Trebalo bi dodatno proučiti zašto je Hrvatska na samom vrhu EU-a kada je riječ o povjerenju u vladu, no očito su među razlozima percepcija korupcije, udaljavanje vlade od naroda te percepcija netransparentnog vođenja države”, kaže Nicolas Becuwe, direktor Kantara.
Nakon Hrvatske visoko nepovjerenje u nacionalne vlade prisutno je na Cipru (72 posto građana), Bugarskoj (71 posto), Rumunjskoj (59 posto), Sloveniji (58 posto) i Slovačkoj (57 posto).
“Hrvatska potvrđuje kako je nepovjerenje izraženo u zemljama jugoistočne Europe dok se na drugom kraju spektra nalaze sjeverne zemlje gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama smatrajući ih transparentnima”, dodaje Becuwe čija je kompanija provela anketu početkom rujna.
U Finskoj samo 25 posto stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a slijede Njemačka (28 posto), Luksemburg (30 posto) i Danska (31 posto).
“Zemlje s povjerenjem u institucije smatraju se uspješnim društvima, a one gdje nema povjerenja neuspješnima”, kaže politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Europi i političkim sustavima.
Zatvorene institucije udaljene od ljudi
“U Hrvatskoj stanovnici osjećaju kako su im institucije zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizirali određeni krugovi ljudi”, dodaje.
Nepovjerenje mladih u vladu posebno je izraženo, a mnogi posljednjih godina napuštaju Hrvatsku. Poziv političara na premještanje vladine i drugih zgrada nakon napada na Markovom trgu vide kao dodatno udaljavanje političke elite od naroda. U razvijenim zemljama s niskom korupcijom i visokom transparentnošću vlade nemaju potrebu bježati od svog naroda, smatraju analitičari.
Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica europske nagrade “Megalizzi-Niedzielski”, kaže kako se nepovjerenje osjeća i među mladim novinarima.
Hrvati najnegativniji
“Kolegica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima najnegativniju sliku prema politici. Njeni izvještaji su uvijek o nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Hrvatskoj”, napominje 22-godišnja Mihanović koja je prošli tjedan sudjelovala u Bruxellesu na susretu novinara iz EU-a.
“S druge strane kolegica iz Francuske uvijek ima optimistične vijesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu. Njene teme pršte optimizmom”, dodaje.
Stanovnici u Hrvatskoj ne vjeruju ni svojim regionalnim i lokalnim vlastima budući da ih se 74 posto negativno izrazilo o njima u anketi u kojoj je sudjelovalo 1040 ispitanika. U Hrvatskoj 58 posto anketiranih osoba nema povjerenja niti u EU.
“Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ljudima zbog svega puca film”, napominje politolog Milardović. “Vrijeme je da se država uredi i da politika počne brinuti o tome da građani ove zemlje ne budu frustrirani”, dodaje.
Hrvatska je prema percepciji korupcije zauzela lani 68. mjesto među 198 zemalja svijeta, podatak je organizacije Transparency International. S obzirom da je pala za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, čini se da su hrvatski građani uvjereni kako korupcija raste.
