fbpx

Nove mjere za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize

Premijer  Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović govorili su o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize, javlja Index.hr

Plenković je prvo kazao da želi podsjetiti koji su efekti već donesenih mjera.

“29.2. imali smo 1.542.328 osiguranika. 15.10. imamo 1.545.538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Dosad smo prema HZZ-u isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, uz to, kad se pridodaju doprinosi, dolazimo do preko 10 milijardi kuna. To je ono što smo učinili dosad.

Još neko vrijeme ćemo morati pronalaziti rješenja za koronu…

Zadnjih 20-ak dana imamo 4 puta više aktivnih slučajeva korone nego 1. listopada. Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, likvidnost poduzeća, osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja. U ovom procesu promišljanja i donošenja mjera osluškivali smo feedback sindikata i poslodavaca, zbog toga ovaj novi današnji paket koji je predstavljen na temelju tih konzultacija. Cilj je da mjere pojednostavimo i da se proširi opseg poslodavaca”, rekao je Plenković.

Prva mjera – skraćivanje radnog vremena

“Idemo na 70 posto skraćenja radnog vremena, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju, maksimalna mjesečna potpora po radniku raste na 2800 kuna. Primjerice, u tjednu koji traje 5 dana netko može raditi dan i pol, a druga tri pol dana nadoknadit će država”, opisao je Plenković.

Druga mjera – potpora za radnike

“To je najbitnija mjera. Išli smo na prepravljanje mjere koja je već bila. Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Primjerice, potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radniku ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Novost je da se pad prometa neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu 2020. s prometom u 2. i 3. kvartalu 2019. Na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektore kojima je rad ograničen odlukama Stožera, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima.

Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijarde.

Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti”, kazao je Plenković.

Kako to financirati?

“Što se tiče financiranja, mi smo pronašli način da cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i ovih 350 milijuna kuna. Znate da smo se pravodobno snašli i s aranžmanima s HNB-om i svim ostalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo nije došlo u pitanje. A ovdje imamo i iskorak prema privatnom sektoru”, odgovorio je Plenković.

Što s otpuštanjima radnika za koje se primaju mjere?

“Tu imamo različite stavove. Dogovor je da ćemo danas zaprimiti od strane sindikalnih predstavnika i HUP-a, generalno smjer za koji smatramo da je pravilan, vlada smatra naravno da za radnike za koje se koristi mjera ne može doći do otpuštanja.

Imamo nekih nesuglasica, ali generalan stav je taj navedeni: radnici za koje se dobivaju mjere ne mogu dobiti otkaz”, rekao je Aladrović.

Zašto brojka zaposlenih, ne osiguranika?

“Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje DZS obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaposlenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika, onda raste i broj zaposlenih”, odgovor je Plenkovića.

Dolazi li do otkaza radnika, a primaju se potpore?

“Da, nismo to imali kao učestalu pojavu, ali su se pojavljivali slučajevi u kojima su određeni poduzetnici primali potpore, a dali su otkaz. Potpore se u tom slučaju potražuju od strane poslodavaca, na taj način je vraćeno preko 100 milijuna kuna”, rekao je Aladrović.