Ugostitelji ni u novoj rundi pregovora s vladom nisu uspjeli slomiti ministra financija Zdravka Marića i izboriti se za sniženu stopu PDV-a za kafiće i restorane. Sastanak su, kako su sami kazali, napustili s gorkim okusom u ustima, a Marić im je poručio da sniženje stope PDV-a na ugostiteljske usluge sada i nije na dnevnom redu te da će se o tome još razgovarati.
No, kako sada stvari stoje, pitanje je i hoće li sniženje PDV-a za ugostitelje uopće doći na dnevni red. Hrvatska je, naime, kako to pokazuju podaci eurostatističara, članica čija državna blagajna najviše ovisi o punjenju prihodima od tog poreza na potrošnju. Dok su prihodi od PDV-a u Irskoj 2018. godine iznosili samo 4,4 posto BDP-a, a u Njemačkoj sedam posto BDP-a, u Hrvatskoj su dosezali vrlo visokih 13,5 posto BDP-a, što je Hrvatsku činilo neslavnim rekorderom po ovisnosti o prihodima od tog poreza u EU.
Udio prihoda od PDV-a u hrvatskom je BDP-u čak i veći od udjela u susjednoj Mađarskoj, članici s najvišom općom stopom PDV-a u EU od 27 posto, a u kojoj su ukupni prihodi od tog poreza, prema podacima Eurostata, 2018. godine iznosili 9,7 posto BDP-a. Pritom valja imati u vidu da je udio prihoda od PDV-a na razini u EU istodobno iznosio 7,1 posto, ili gotovo upola manje nego u Hrvatskoj.
Hrvatska u EU najviše ovisi o prihodima od PDV-a
Iz vladinih smo krugova dobili samo kratak komentar na zahtjeve ugostitelja koje je “mini lockdown” doslovno bacio na koljena. Naš sugovornik ističe da smanjivanje PDV-a za ugostitelje u ovom trenutku, kada imamo velik pad gospodarske aktivnosti i proračunskih prihoda, nije izgledno jer bi imalo velik financijski učinak.
“Imajući u vidu kontinuiranu poreznu evaziju i izbjegavanje fiskalizacije u dijelu sektora, pitanje je i koliko bi taj potez bio opravdan”, kratko nam je kazao naš izvor iz vladinih krugova.
Njegove tvrdnje potvrđuje i proračun. Lani se, prema podacima Ministarstva financija, u državnu blagajnu slilo oko 54,9 milijardi kuna prihoda od PDV-a, što taj porez čini najznačajnijim prihodom države. U ovoj godini, koju obilježava koronakriza, država očekuje da će od PDV-a ubrati 46,7 milijardi kuna, dok u sljedećoj godini, za koju još nitko u ovom trenutku ne može reći kakva će biti, u vladi očekuju da će od PDV-a ubrati 53,7 milijardi kuna.
Istodobno, u ovoj se godini suočavamo s ogromnim minusom u državnoj blagajni. Nove projekcije vlade govore da bi manjak opće države, u koju, osim središnjeg proračuna, ulaze i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava, u ovoj godini trebao doseći 29,5 milijardi kuna, ili osam posto BDP-a. U sljedećoj godini, u kojoj se očekuje oporavak, iako još nitko ne zna ni kada će krenuti ni kojom će se dinamikom odvijati, ukupan proračunski deficit trebao bi iznositi oko 11,6 milijardi kuna, ili 2,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, prošlu smo godinu zaključili s ukupnim proračunskim plusom od 1,6 milijardi kuna, što je ekvivalent 0,4 posto hrvatskog BDP-a.
