Od 2021. u medijima će biti manje kritičkih tekstova i komentara čitatelja, a više dokumentarnih serija koje veličaju zasluge HDZ-a za stvaranje države.
Ako Zakon o elektroničkim medijima bude izglasan u saboru u svojoj trenutnoj verziji, bit će to još jedan udar vladajućih na novinarstvo i slobodu medija, ali i dobro organizirana pljačka u stilu pravog HDZ-a. A kako je upravo zato i napravljen, malo je vjerojatno da tako neće i biti.
U članku 93. prijedloga Zakona o elektroničkim medijima predlaže se tako “odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. To znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Kazna je od 100 tisuća do milijun kuna.
“Zakon o elektroničkim medijima ovakvom formulacijom ide protiv odluka ESLJP-a i Ustavnog suda, kaže odvjetnica Vanja Jurić, specijalizira za medijsko pravo. Ističe kako je sama odredba koja se odnosi na to potpuno nejasna.
Odstrjel medija nesklonih HDZ-u
“Nejasno je ostavljeno, možda i namjerno, za kakvu vrstu sadržaja korisnika je nakladnik odgovoran, kao i u kojem trenutku on postaje odgovoran. Je li odgovoran odmah, samim trenutkom kada treća osoba objavi komentar, ili nakon 24 sata ili nakon pet dana? Je li nakladnik odgovoran i kada neki korisnik objavi činjeničnu tvrdnju ili potencijalno uvredljivo mišljenje o nekoj trećoj osobi? Je li nakladnik dužan tada, nakon što sazna za sadržaj takvog komentara, ulaziti u ispitivanje točnosti te tvrdnje i utemeljenost nekog mišljenja ili je dužan automatski brisati svaki komentar koji netko može protumačiti kao štetan?”, pita se Jurić.
Nije teško pretpostaviti što je namjera ovog članka.
Anonimni HDZ-ovi trolovi će kažnjivim komentarima napasti određeni portal koji primjerice otkriva lopovluk te stranke. Iste sekunde kada ostave komentar, HDZ-ovci će ga snimiti, prije nego ga je dežurni administrator uspio izbrisati. To će im biti dokaz za tužbu i drastično kažnjavanje određenog portala, što će značiti njegovo zatvaranje.
Na taj će način HDZ zakonski spriječiti bilo kakvu kritiku u medijima.
S druge strane još su gore prošle televizijske kuće. Njih se namjera propisno opljačkati.
Zakon naime propisuje da 5 % svog godišnjeg prihoda moraju izdvajati za kupovinu sadržaja od neovisnih tv produkcija.
Time se i privatnim tv kućama namjerava nametnuti ono što HRT pod kontrolom HDZ-a već odavno radi. Morati će otkupljivati dokumentarce od skrivenih HDZ-ovih promotora, vlasnika malih produkcija poput bivšeg Tuđmanovog analitičara Miljanka Manjkasa i sličnih.
“Nije mi jasno kako netko može narediti privatnom vlasniku u što mora ulagati svoj novac? Toga nema nigdje u EU, komentirao je predsjednik uprave RTL-a, Marc Puškarić.
Ne smije se pisati o lopovluku HDZ-a
“Veliki su problem, na primjer, odredbe koje zadiru u način na koji će mediji izvještavati o pojedinim temama. Zakon može propisati što se smatra nedopuštenim odnosno zabranjenim, ali ne više od toga, posebno ne ulaziti u neka pitanja uredničke politike. Prijedlogom Zakona propisano je, primjerice, kako mediji moraju udovoljiti kriterijima da jednako zastupaju različite pristupe i mišljenja, da vijesti moraju biti nepristrane, a komentari moraju biti lako prepoznatljivi te kako su mediji obvezni promicati nepristranost u vezi s trenutačnom javnom politikom”, smatra odvjetnica Vanja Jurić, specijalizira za medijsko pravo.
“Za nepoštovanje tih načela propisane su ozbiljne novčane kazne, iako je potpuno nezamislivo da redakcijama bilo tko objašnjava na koji način će pristupiti određenoj temi i koja će mišljenja zastupati. Danas više doista ne bi smjelo biti sporno da pojedini medij ima pravo imati vrlo izražen stav o određenoj temi, čak i stav koji netko može smatrati pristranim, te da ima pravo zauzeti jednu stranu u odnosu na neki događaj, posebno kada se radi o javnim politikama”, objašnjava Jurić.
Ne smije se vrijeđati dostojanstvo HDZ-ovih lopova
Posebno je sporna i nejasna odredba kojom se eksplicitno zabranjuje u medijskim prilozima vrijeđati dostojanstvo čovjeka, ističe.
“Ne mislim da eventualne povrede dostojanstva zakonodavac treba posebno poticati, ali nesporno je da povreda dostojanstva u mnogim slučajevima nije zabranjena”, kaže Jurić.
Pa objašnjava: “Kritički medijski prilozi, kojima se kritizira ili problematizira primjerice postupanje nekog političara ili dužnosnika, aferu u koju je uključen ili drugi događaj od javnog interesa, često, u pravnom smislu, uključuju i povredu dostojanstva tih osoba. To je dopušteno i našim zakonima i međunarodnim dokumentima, kao i odlukama hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava. Zaštita dostojanstva nije apsolutno pravo, nego je podložna ograničenjima. Iako je ova odredba, dakle, protivna našim zakonima i praksi najviših sudova, čl. 90. prijedloga Zakona Vijeću za elektroničke medije daje ovlast da donese odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijskih usluga ako utvrdi da je povrijedio tu odredbu.”
Po svemu sudeći, od siječnja 2021. u medijima će biti puno manje kritičkog sadržaja i komentara čitatelja, a više dokumentarnih serija koje veličaju zasluge HDZ-ovaca u stvaranju države.
