fbpx

U Velikoj Britaniji polovici malih i srednjih poduzeća prijeti propast. U Hrvatskoj je situacija još i teža!

Konzultantska kuća McKinsey objavila je rezultate istraživanja prema kojima čak 52 posto malih i srednjih poduzeća očekuje zatvaranje u roku do godine dana, ako ima poslovanje ostane na postojećoj razini. Istraživanje je provedeno u studenome prošle godine na uzroku od 654 poduzeća, piše Telegram

Radi se o vrlo zabrinjavajućem podatku, koji ne treba brinuti samo male i srednje poduzetnike, već cijelu ekonomiju, s obzirom na to da ona ostvaruju čak 50 posto ukupnog prometa poslovnog sektora u Velikoj Britaniji te zapošljavaju 44 posto radne snage. Najpogođeniji je sektor smještaja i prehrane, u kojem čak 90 posto poduzeća ima pad prihoda, dok je, s druge strane, u logističkom sektoru situacija znatno bolja, pa je pad prihoda zabilježilo 30 posto poduzeća.

Mali i srednji poduzetnici najviše stradali zbog pandemije

I u Hrvatskoj su mala i srednja poduzeća temelj ekonomije. Nije teško pretpostaviti da je u Hrvatskoj situacija još teža nego u Velikoj Britaniji, gdje je i pomoć poslovnom sektoru zbog pandemija bila konkretnija i izdašnija. Također, veliki dio hrvatske ekonomije ovisi o turizmu, pa je i veliki broj poduzetnika upravo u najpogođenijim sektorima vezanima za turizam.

Anny Brusić, direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika kaže da mali i srednji poduzetnici čine preko 90 posto ukupnog gospodarstva Hrvatska i da zapošljavaju više od 70 posto radne snage.

“U Hrvatskoj postoji oko 150.000 poduzeća svih veličina; malih, srednjih i velikih. Od toga su samo 400 velika poduzeća – onih s više od 250 zaposlenih – svi ostali su mali i srednji. U toj preostaloj kategoriji, opet su najugroženiji oni mikropoduzetnici, do 10 zaposlenih. Njih ima više od 90%. To znači da od 10 malih i srednjih poduzeća, čak 9 njih je mikropoduzeće s manje od 10 zaposlenih. U Hrvatskoj najčešće imaju 5 zaposlenih. Najčešće, osim nekih izuzetaka u nekim jako rastućim i profitabilnim djelatnostima, ova poduzeća nemaju rezerve s kojima mogu preživjeti godinu dana. Pogotovo ako ne rade. Naravno da se postavlja pitanje kako pomoći gotovo svima, ako ih ima toliko puno. To je izazov”, kaže Brusić.

Nema obeštećenja za pad prometa

Upozorava i da su mali i srednji poduzetnici u jednako teškom, ako ne i lošijem položaju od kolega u drugim zemljama Europe, jer su najpogođeniji koronakrizom, u velikoj mjeri im je ograničen rad, a nisu dobili nikakvu kompenzaciju izgubljenih prihoda ili obeštećenje.

“Prema našim informacijama, kasnile su i isplate postojećih mjera, a još uvijek nije krenula ni nadoknada fiksnih troškova koja je poduzetnicima obećana. Dio razloga za kašnjenje ovih nadoknada za fiksne troškove leži u činjenici kako se najprije trebalo platiti vlastite troškove, koje bi potom država refundirala. Sada je to izmijenjeno”, kaže Brusić.

Poslovanje u otežanim uvjetima zbog pandemije traje sada već skoro godinu dana, što je prilično dugo razdoblje za izdržati i kada su u pitanju velike kompanije, a kamoli mali poduzetnici s nekoliko zaposlenih.

Unatoč očekivanom rastu BDP-a 60 posto poduzetnika očekuje pad prihoda

Brusić kaže i da su proveli anketu među svojim članicama koja je, unatoč prognoziranom rastu BDP-a u ovoj godini, pokazala da 60 posto poduzetnika očekuje pad prihoda.

“Ako se koronakriza oduži, mnogi mali i srednji poduzetnici mogli bi ugasiti svoje poslovne subjekte, što dakako dovodi do ugroze i velikog broja radnih mjesta. Radna mjesta su za sada očuvana, ali pitanje je što će se dogoditi kad se poslovne aktivnosti nastave u nekim novim okolnostima. Očekujemo da Vlada uskoro objavi svoj plan daljnjih mjera podrške, a ono čemu se svi poduzetnici nadaju, pa i mali i srednji je da će uskoro započeti s radom jer je to jedino što ih zaista može održati na životu”, kaže Brusić.

U suradnji s konzultantskom kućom Best Advisory i Udrugom menadžera CROMA tijekom studenog i prosinca prošle godine, HUP je proveo istraživanje utjecaja pandemije na mikro, male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj.

“Glavni zaključci istraživanja pokazuju da skoro svi ispitani poduzetnici vjeruju da je hrvatsko gospodarstvo slabo, a da pandemija ima golem utjecaj na smanjenje prihoda gotovo polovice poduzetnika u Hrvatskoj. U razdoblju krize uzrokovane Covidom-19 najviše poduzeća problema je imalo s financiranjem plaća zaposlenika, njih čak 43 posto, a strah ispitanih poduzetnika od odgode poslovnih investicija u Hrvatskoj dvostruko je veći od europskog prosjeka”, kaže Brusić.

Strah da pomoć iz EU fondova ne završi u javnom sektoru

Brusić kaže da su sada sve oči poduzetnika uprte u sredstva koja se očekuju iz EU fondova, no istovremeno postoji bojazan da će veći dio toga otići javnoj upravi ili velikim poduzećima.

“Primjerice, kroz nadolazeći Nacionalni plan oporavka i otpornosti, namijenjen Hrvatskoj za oporavak od krize, bit će dostupno više od 40 milijardi kuna”, kaže Brusić. Uz pretpostavku da pola od tog iznosa završi u javnoj upravi i javnim investicijama, a neka samo polovica tog iznosa bude dostupna privatnom sektoru, radi se i dalje o oko 20 milijardi kuna, koji bi pomogli oporavku malih i srednjih poduzetnika. “Treba znati da to neće biti poklonjen novac, za njega će se jako trebati potruditi, kroz dobre projekte, ali oni mogu i trebaju završiti u malim i srednjim poduzećima”, zaključuje Brusić.