EU želi ograničiti izvoz cjepiva


Kada je riječ o ograničenju izvoza cjepiva Europska komisija prvenstveno ima u vidu Veliku Britaniju. Izvoz u nove industrijske zemlje i zemlje u razvoju – dakle i na Balkan – trebao bi ostati moguć, piše DW

Tvornice glavnih proizvođača cjepiva u Europskoj uniji rade punom parom. Iz EU-a se cjepivo izvozi u cijeli svijet. Otkako je Europska komisija u siječnju uvela nadzor izvoza, odobreno je 380 zahtjeva. Samo je u Italiji bila zaustavljena jedna isporuka namijenjena Australiji.

Na to još dolaze i isporuke u sklopu UN-ove globalne kampanje cijepljenja COVAX. Isporuke u 92 siromašne zemlje koje su dio COVAX-sustava, u istočnoj Europi, Africi, Latinskoj Americi ili Aziji, do sada su bile zanemarive i za njih nije potrebno odobrenje EU-a. Iz tvornica u zemljama EU-a do sada je ukupno isporučeno 43 milijuna doza cjepiva u 32 zemlje.

Bez zabrane izvoza
„Za sada se zaista ne može govoriti o zabrani izvoza”, izjavila je povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides. Međutim, Europska komisija je primijetila da je od tih 43 milijuna cjepiva Velika Britanija dobila deset milijuna, i to bez obzira što se u Velikoj Britaniji naveliko proizvodi cjepivo britansko-švedske kompanije AstraZeneca.

To nije proporcionalno, smatra predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zbog toga što Velika Britanija već raspolaže cjepivom za polovicu svoga stanovništva. U zemljama EU-a ta kvota je u prosjeku znatno manja, od deset do dvanaest posto.

Prema tvrdnjama diplomata EU-a Velika Britanija je s AstraZenecom sklopila vrlo povoljne ugovore s klauzulom „Britanija na prvom mjestu“. To gotovo da onemogućuje izvoz cjepiva proizvedenih u Velikoj Britaniji u EU. Zato i nema reciprociteta u isporukama, žali se Europska komisija.

Reciprocitet i proporcionalnost
Upravo ta dva kriterija, „proporcionalnost” i „reciprocitet”, EU sada uvodi kao dodatne kriterije za odobravanje izvoza cjepiva.

„Shodno tome, danas smo napravili dvije izmjene u mehanizmu. One su bile nužne kako bi se građanima EU-a osigurao brz pristup cjepivu”, istakao je u Bruxellesu potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.

EU je jedina regija među industrijskim zemljama koje uopće izvozi cjepivo. Kratko rečeno, onaj tko i sam ne izvozi, neće dobiti ništa. Onaj tko ima veću stopu cijepljenja ili manje COVID-slučajeva od EU-a, također ostaje praznih ruku.

Britanci u fokusu
Osobito bi izvoz u Veliku Britaniju sada mogao biti otežan. Oštre kritike koje dolaze od bivše članice EU-a, zbog te „zabrane izvoza”, povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides odlučno odbacuje. „Imamo posla s pandemijom. Tu se ne radi o kažnjavanju neke zemlje. Mi smo najveći pobornici globalne solidarnosti. Samo dodajemo instrument koji će nam osigurati veći utjecaj.”

Ni SAD ne izvozi cjepivo u Europu, ali je prije nekoliko dana počeo izvoziti u Kanadu i Meksiko. Ni iz EU-a se cjepivo ne izvozi u SAD. Time ovdje imamo „reciprocitet“ jednak nuli, računa jedan dužnosnik EU-a.

Za taj nered prvenstveno je odgovorna kompanija AstraZeneca, koja nije ispunila obveze vezane za isporuku EU-u, dok se prednost daje isporukama u Veliku Britaniju. U Italiji je u jednom skladištu otkriveno 29 milijuna doza cjepiva AstraZeneca. Ostaje nejasno je li ono bilo planirano za izvoz ili ne. Iz vladinih krugova u Njemačkoj već su izrazili nadu da bi podjela tog cjepiva mogla poboljšati opskrbu cjepivom u zemlji.

Siromašne zemlje nisu pogođene
Ograničenje izvoza i dalje se ne bi trebalo odnositi na zemlje s niskim prihodima u istočnom susjedstvu EU-a, na zapadni Balkan, Afriku, kao ni na mnoge zemlje Latinske Amerike i velike dijelove Azije, objasnio je Dombrovskis: „Izvoz u siromašne zemlje ili one sa srednjim prihodima, isporuke za COVAX, za prekomorske teritorije EU-a, i dalje je moguć, bez iznimaka.”

Međutim, obujam tih isporuka za sada je vrlo malen. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 92 zemlje koje su u sustavu COVAX, do sada su od svih proizvođača na svijetu ukupno dobile samo 31 milijun doza cjepiva. Do svibnja bi trebalo biti isporučeno još 130 milijuna doza.

Diplomati EU-a u Bruxellesu vrlo jasno kažu da najprije treba cijepiti stanovništvo Unije, jer građanima se ne može objasniti to da se cjepivo ovdje proizvodi, a da se onda izvozi, dok pandemija u EU-u hara gore nego prošle godine.

„Europa je poduzela svaki korak kako bi bila poštena i odgovorna – poštujuću našu vodeću ulogu u svijetu od početka pandemije. EU ostaje najveći izvoznik cjepiva. Mi smo najveći donator u globalnoj kampanji cijepljenja COVAX”, kaže povjerenik EU-a Dombrovskis.

Neravnoteža unutar EU-a
Evropska unija je do sada naručila 2,6 milijardi doza cjepiva od šest proizvođača. Tek u drugom kvartalu se očekuju znatno veće isporuke. Prema podacima Ujedinjenih naroda, od zemalja EU-a najviše cjepiva u odnosu na broj stanovnika trenutno ima Malta (33 posto), a najmanje Bugarska (6 posto). Njemačka je u sredini s 13 posto.
Šefovi država i vlada EU-a danas (25.3.) namjeravaju razmotriti zašto i unutar Unije postoje takve razlike kada se radi o raspodjeli cjepiva.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima na ZADARdanas
ZADARdanas koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se"
Osnovni kolačići za ZADARdanas

Strogo nužan kolačić bi trebao biti omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke za postavke kolačića.

Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da svaki put kada posjetite ovu web stranicu morat ćete ponovno omogućiti ili onemogućiti kolačiće.