Hrvatskoj je cijelo desetljeće trebalo da joj se standard mjeren paritetom kupovne moći popravi sa 63 posto europskog prosjeka na preklanjskih 65 posto. Pokazuju to novi podaci Eurostata, europskog statističkog ureda, koji je 245 europskih NUTS 2 regija usporedio na temelju standarda kupovne moći ili pariteta kupovne moći kojim se eliminiraju razlike između razina cijena među zemljama.
Da popravi standard mjeren paritetom kupovne moći sa 63 na 65 posto europskog prosjeka, Hrvatskoj je trebalo deset godina. A Rumunjska je danas na 70 posto, a još 2009. bila je na 52 posto standarda. Estonija je porasla 19 postotnih bodova, na 84 posto, Poljska 13 postotnih bodova, na 73 posto, Mađarska osam postotnih bodova, na 73 posto, Letonija je napredovala za 16 postotnih bodova, na 69 posto, Litva je porasla za čak 27 postotnih bodova, s 57 na 84 posto europskog prosjeka…
Češka nam je nedostižno odmakla skokom s 87 na 93 posto europskog prosjeka.
– Slovenci su nam u tri posljednje godine pobjegli za 3,7 posto, a toliki rast gospodarstva Hrvatska nije imala još od 2008. godine. Dok su nam Slovenci odmakli, Bugari su nam se približili za 5,8 posto, pa postoji mogućnost da Hrvatsku do kraja mandata ove Vlade prestigne i Bugarska – rekao je dr. Guste Santini za Slobodnu Dalmaciju.
Ističe da nikada nismo posložili strategiju razvoja niti smo imali nekakav iskorak te podsjeća da je Čehoslovačka između dva svjetska rata bila iznimno razvijena, bila je manufaktura Austro-Ugarske s razvijenom industrijom, Mađarska je imala poljoprivredu, Austrija trgovinu i politiku, a Hrvatska je bila – periferija.
Hrvatska, koja je u tranziciju ušla kao jedno od najrazvijenijih gospodarstava, a danas je na korak od začelja, u proteklom je desetljeću napredovala samo dva postotna boda po paritetu kupovne moći, dok je Bugarska u jednom desetljeću skočila s devet postotnih bodova na 53 posto EU kupovne moći. Istodobno, Estonija je porasla 19 postotnih bodova, na 84 posto, Poljska 13 postotnih bodova, na 73 posto, Mađarska osam postotnih bodova, na 73 posto, Letonija je napredovala za 16 postotnih bodova, na 69 posto, Litva je porasla za čak 27 postotnih bodova, s 57 na 84 posto europskog prosjeka…
Varšava je preklani imala BDP od 93 milijardi eura, Prag 61 milijardu eura, Budimpešta 54 milijarde eura, Bratislava 26 milijardi eura… Cijela Hrvatska preklani je stvorila 54 milijarde eura BDP-a, isto koliko i Budimpešta.
Već je sad jasno da će Hrvatska teško stići Češku, koja je u jednom desetljeću skočila s 87 na 93 posto standarda kupovne moći od prosjeka EU-a, a kamoli Prag, koji je među pet regija Europe što standardom kupovne moći za više od 200 posto premašuju europski prosjek. Pitanje je može li Hrvatska zaustaviti klizanje na samo dno europske ljestvice.
