Imamo jednu od najvećih stopa kapitala u svijetu; mislim da smo četvrti ili peti, što nam omogućava i rast kredita, i depozita, i niske kamatne stope, i financiranje oporavka – konstatirao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, analizirajući na online briefingu za novinare stanje u bankarskom sektoru i prognoze za hrvatsko gospodarstvo.
Istovremeno, banke u Hrvatskoj su po još nečem prve u svijetu – po broju naknada kojima muzu građane.
Bankama naime plaćamo više od 200 naknada.
Primjerice – otvaranje, zatvaranje i vođenje tekućeg računa nije besplatno. Banka će vam naplatiti i izdavanje potvrde o transakciji, promjenu pina… popis je poduži.
Lani su “uprihodili” od naknada i provizija 3 milijarde 228 milijuna kuna, nije čudno da su banke pune novca.
Od svih naknada, građane je najviše iznenadila ona za podizanje vlastitog novca u poslovnici.
– Ne mogu ih nikako shvatiti ili opravdati. To je novac građana do kojih mi želimo doći ili putem bankomata ili direktno na šalteru poslovnice to je potpuno nebitno. Mislim da se takve stvari ne bi smjele naplaćivati, mislim da su naknade uopćeno previsoke, kaže Ana Šimić iz Šibenika.
Nije Ana usamljena. Iako se većina poslova obavlja izvan poslovnice, putem interneta, i tu su naknade previsoke i brojne, smatraju mnogi.
– HNB bi stvarno trebao stati na stranu nas klijenata. Trebao bi nas zaštititi jer je tu velika cirkulacija novaca koji se nama otima od strane banaka, kaže Iva Tadić iz Zagreba.
No, kao i obično od HNB-a ništa. Ta institucija očito radi za banke a ne za građane.
– Visina naknade je poslovna odluka svake banke, očekivano kaže Bruno Vukoja, direktor Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.
Banke se hvale kako su pune novca a država kao i HNB im to omogućavaju.
Primjerice, kako je moguće da u jednoj Irskoj radnici dobivaju novac od plaća na ruke, nakon oporezivanja, a u Hrvatskoj to ide samo preko banaka?
Naša politika tvrdi da je to zato da bi se lakše otkrilo pranje novca.
Što mislite, pere li se više novca u Irskoj ili Hrvatskoj?
