Premijeri Češke i Mađarske boravili su prošlog tjedna u Izraelu, zemlji koja je trenutno svjetski lider u cijepljenju protiv koronavisua, kako bi razgovarali i o mogućnosti suradnje na proizvodnji cjepiva protiv Covida-19. Tjedan dana ranije, Izrael, Danska i Austrija najavili su zajednički fond za istraživanje i razvoj, uz mogućnost zajedničkog ulaganja u pogone za proizvodnju cjepiva, piše Telegram
Ništa od toga nije pokolebalo HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba niti njegovog stranačkog šefa. Davor Filipović i dalje se zanosi tvornicom cjepiva u glavnom gradu, koju bi se, uvjerava vrlo ozbiljno, moglo izgraditi u manje od godine dana. Ustrajnog Filipovića podržava, barem verbalno, i Andrej Plenković.
Bazična pitanja za premijera
To je “sjajna ideja” i “sasvim logična inicijativa”, tvrdio je neki dan predsjednik Vlade i HDZ-a. Bilo bi iluzorno očekivati da će, kao šef stranke, Plenković dovesti u pitanje nedomišljenu ideju svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Kao predsjednik Vlade trebao bi, međutim, postupati ipak malčice drugačije.
Evo nekoliko pitanja koja na prvu padaju na pamet kada Filipović obećava tvornicu cjepiva. Na primjer: gdje bi se ta famozna tvornica gradila? Tko bi je gradio? Tko bi je financirao i koliko bi koštala? Čija bi se cjepiva u njoj proizvodila? Za koga bi se proizvodila? Kome bi se prodavala? Kamo izvozila? Na ta bazična pitanja Plenković bi, kao predsjednik Vlade, trebao moći odgovoriti.
No, možda je i to iluzorno očekivati kada se uzme u obzir bogata povijest entuzijastičnih najava gradnje razvikanih tvorničkih pogona ili velikih i spasonosnih stranih investicija u Hrvatskoj. Od kojih na kraju nije bilo ništa.
Optimistične najave iz Vlade
Nekoliko mjeseci prije udara globalne pandemije, u Hrvatskoj je udarna vijest bila gradnja Volkswagenove tvornice. U listopadu 2019. godine mediji su objavili da Hrvatska ulazi u bitku za investiciju vrijednu više od milijardu eura, pozivajući se tada na izvore iz Ministarstva gospodarstva. U tadašnjoj Plenkovićevoj vladi to je ministarstvo vodio Darko Horvat.
Samo dan kasnije postalo je sasvim jasno da su entuzijastične najave u najmanju ruku preuranjene. Šef proizvodnje VW-a sasvim je otvoreno potvrdio da kompanija u tom trenutku uopće ne traži nove lokacije za izgradnju tvornice, nakon što su plan o izgradnji pogona u Turskoj stavili na čekanje.
Investicije auto-kompanija
U studenom iste godine ministar Horvat je oko dolaska VW-ove investicije u Hrvatsku izveo čudesan salto: mediji su ga, s javnog događaja, citirali da će o tome razgovarati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a već sljedećeg dana Horvat je porekao da je išta konkretno izjavio jer je VW privatna kompanija i o investicijama “ne odlučuje gospođa Merkel, nego menadžment”.
Priča s izgradnjom tvornice njemačkog proizvođača automobila podsjetila je odmah na jednu raniju najavu, iz prosinca 2018. godine. Glavni akteri ponovno su bili auto-kompanija i ministar Horvat. Pozivajući se na informacije iz Vladinih krugova, mediji su javljali da južnokorejski Hyundai razmatra mogućnost pokretanja proizvodnje u Hrvatskoj.
Ministar Horvat je tada, pomalo kriptično, objašnjavao da još nema nikakve potvrde da neka respektabilna auto-industrija dolazi u Hrvatsku, ali da su pozvali “četiri, pet ključnih aktera”, a među njima je bila i južnokorejska kompanija. Telegram se tada obratio veleposlanstvu – ni o kakvoj gradnji tvornice nisu imali pojma.
Spasonosna ulaganja iz Kine
Za nekoliko tjedana bit će točno dvije godine otkako je Vlada bila uvjerena da će Hrvatsku preplaviti kineske investicije. Optimistične najave stizale su tijekom i nakon dolaska velike kineske delegacije, predvođene premijerom, u Zagreb i Dubrovnik. Od kineskog kapitala očekivalo se puno, među ostalim, spas za brodogradilišta i ulaganje u mitsku nizinsku prugu. Pruga, spomenimo usput, još nije izgrađena.
“Neću dopustiti onima koji misle da je uspjeh rezerviran za druge, da ne dopuste nama da budemo lider u tom području”, ustvrdio je, gostujući na Novoj TV u nedjelju, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika koji se, obećanjem o izgradnji tvornice cjepiva, priključio podužem nizu najava o mogućim i priželjkivanim investicijama u Hrvatskoj. Investicijama koje, međutim, često imaju jedan zajednički nazivnik. Da se naprosto nisu dogodile.
