Premijer Plenković je predstavio plan oporavka zbog korone, a nešto kasnije objavljen je i dokument na 80 stranica u kojemu se kao u školskoj zadaćnici opisuje tema: uvod, glavni izazovi i razrada te ciljevi. Floskulama i već stoput izrečenim obećanjima vlada Andreja Plenkovića pokušava uvjeriti javnost da će korisno utrošiti novac koji će Hrvatska povući iz EU. No s obzirom na stavke koje se nalaze u dokumentu, čini se da će opet novac završiti u nikad realiziranim projektima.
Nacionalni plan za oporavak za razdoblje od 2021. do 2026. sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49.08 milijardi kuna. Njegova izrada i dostava Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. godine. U okviru RRF-a Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6.3 milijarde eura, uz još 3.6 milijardi eura potencijalnih zajmova.
Temeljne komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) su gospodarstvo; javna uprava; pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Osim tih pet područja, tu je i inicijativa “obnova zgrada”.
Najmanje je predviđeno za ‘sprječavanje i suzbijanje korupcije’ i za jačanje okvira za javnu nabavu.
Sva sreća da u tim područjima u Hrvatskoj sve štima.
