Kada je riječ o napuštanju Hrvatske brojke su poražavajuće. Od 2013. godine zemlju je napustilo 300 tisuća ljudi – većinom mladih.

Nezaposlenost, uvjeti rada, plaća, stambeno pitanje – glavni su razlozi iseljavanja mladih iz Hrvatske. Istodobno sustavne demografske politike nema, a poticajne mjere su stihijske.

Svjetski savez mladih Hrvatske pokrenuo je projekt mreža 2050. – demografija od izazova do odgovora. Njime će kroz istraživanja na tri područja nastojati utvrditi probleme i ponuditi rješenja u kreiranju demografske politike. Osnovne probleme nije teško utvrditi – na razini države demografska strategija i politika gotovo da i ne postoje, no problemi su i dalje tu.

Negativne demografske trendove u Hrvatskoj dodatno je pojačala i koronakriza.”Prošle godine bilježimo najveći prirodni pad u povijesti, pri čemu je razlika između umrlih i živorođenih bila 21 tisuću. UN-ove projekcije govore da će 2050. Hrvatska imati 17 posto stanovnika manje”, objasnio je za Novu TV voditelj projekta Ivan Majstorović.

Prema UN-u, Hrvatska je među pet najstarijih svjetskih populacija na svijetu, a ujedno je i najugroženije demografsko područje na svijetu.

Vodeći hrvatski demograf Stjepan Šterc je u Dnevniku Nove TV rekao da je problem Hrvatske sadašnjosti i budućnosti starenje stanovništva i veći broj umrlih nego rođenih te oni utječu na nacionalnu sigurnost zemlje.Tom se problemu, kaže, dosad pristupalo s političke, a ne stručne razine. ”To je bila politizacija cijele priče iako to nije političko, svjetonazorsko, religijsko pitanje, nego je to temeljno pitanje razvoja Hrvatske”, rekao je Šterc.

Poticajne mjere za mlade da ostanu u zemlji ne postoje. ”Nema niti jedne strateške odluke vezane za tu problematiku”, komentirao je.