Nacional je dobio ekskluzivne fotografije koje otkrivaju da se arhivsko gradivo prve kategorije Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovih pravnih slijednika, namjerno prepušta propadanju i uništenju. HDZ-ov kadar naime dopušta da se unište neki ključni dokazi o kriminalnoj privatizaciji u režiji HDZ-a provedenoj tijekom 90-ih, piše Nacional.
U toj arhivi nalaze se i dokazi o svim marifetlucima, svim skrivenim majstorijama kojima je privatizirana, a usput i pljačkana imovina nekadašnjih društvenih, potom i državnih poduzeća. Osoba koja za to snosi objektivnu odgovornost je Milan Plećaš, aktualni ravnatelj CERP-a (Centar za restrukturiranje i prodaju je pravni slijednik Agencije za upravljanje državnom imovinom tj. Fonda za privatizaciju). On je za preuzimanje te funkcije bio i osobni izbor premijera Andreja Plenkovića.
Sada svojim ponašanjem, radio to svjesno ili ne, pridonosi bespovratnom zataškavanju teškog sistemskog kriminala činjenog pod kapom HDZ-a s početka 90-ih godina, ali i kasnije.
Namjerni nemar i propadanje
Među dokumentacijom koja dijelom već propada ili joj zbog namjernog nemara prijeti propadanje, nalazi se i arhivska građa o privatizaciji nekih ključnih hrvatskih tvrtki, poput primjerice Konzuma, Dione, Imunološkog zavoda i sl.
Sukus te priče, dakako, impostiran neutralnijim činovničkim tonom, dostavljen je 15. listopada 2020. godine na Dio djelatnika Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) dokumentirano je još 15. listopada 2020. izvijestio i upozorio ministra Horvata na to da se dio vrijednog arhivskog gradiva u posjedu te institucije nalazi izvan polica propisanih zakonom. Za nadzor tog gradiva od 2019. godine postalo je odgovorno upravo Horvatovo ministarstvo. Arhivsko gradivo bilo je razbacano po podu, prepušteno nebrizi, truleži i plijesni, kao i povremenim poplavama iz odvodnog sustava, preciznije, plavljeno vodom iz šahta u vrijeme velikih kiša u Zagrebu. Sve to zajedno sljepljivalo je stranice vrijedne dokumentacije, brisalo sadržaj i činilo dokumente nečitkima i praktički neupotrebljivima. Ukratko, dijelu te vrijedne arhive bilo je namijenjeno prirodno propadanje, a prema Nacionalovim izvorima, to nije bilo slučajno.
Postoji, naime, sumnja da se iza svega krije pokušaj svjesnog skrivanja tragova sumnjivih i kriminalnih poslova iz pretvorbe i privatizacije od devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. To se događalo, nastavilo događati i nastavlja događati, kako su upozorili Nacionalovi izvori, velikom zaslugom i ravnatelja CERP-a Milana Plećaša.
‘Strah i trepet i zlostavljač’
Tko je, zapravo, Milan Plećaš, a kako tvrde Nacionalovi sugovornici, inače „strah i trepet i zlostavljač“ zaposlenika, koji su nastojali štititi zakonitost postupanja i očuvanje arhivske građe? Zbog Plećaša ljudi navodno bježe na bolovanja ako je to ikako moguće, a poneki od njih daju i otkaze u ova krizna vremena. Sve smo to čuli u razgovoru s upućenim Nacionalovim izvorima.
Prema njihovim spoznajama, Plećaš je premijerov prijatelj iz studentskih dana, a izabran je za ravnatelja CERP-a u siječnju 2018. godine na zatvorenom dijelu sjednice tadašnje Plenkovićeve vlade. U tom su trenutku brojne tvrtke, među kojima Petrokemija, Đuro Đaković i Brodarski institut, bile u postupku privatizacije, a CERP, institucija odgovorna za njihovu pretvorbu, nakon više od pola godine natezanja dobio je novog ravnatelja. Riječ je bila o spomenutom Milanu Plećašu. Zasjeo je u stolac šefa te važne državne institucije, a došao je s dužnosti pomoćnika predsjednika Fonda za naknadu oduzete imovine, koji je početkom 2018. godine bio pripojen Ministarstvu financija.
Kako kažu Nacionalovi izvori, bili su zabilježeni i pokušaji da se dio te arhivske građe posloži na hrpe već namijenjene rezalištima papira, dakle i prije te najavljene operacije njenog prijenosa u digitalnu formu. Osim, dakle, tog truljenja po podovima atomskog skloništa CERP-a, prema riječima Nacionalovih sugovornika, bilo je i pokušaja otpreme dijela građe u rezališta zaustavljenih u posljednjem trenutku. Nakon upozorenja nekih djelatnika gradivo je ipak privremeno bilo vraćeno na police. Zašto je ta dokumentacija koja je nastajala u Hrvatskom fondu za privatizaciju devedesetih godina prošloga stoljeća, da bi potom završavala u posjedu njegovih pravnih sljednika, u samoj završnici smještena u spomenuti CERP i povjerena nadzoru upravo ministra Darka Horvata i njegova ministarstva?
Nacionalovi sugovornici upozorili su i na jednu kaznenu odredbu, odnosno da je uništavanje ili prikrivanje arhivskog gradiva tema i Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Doista, Kazneni zakon u članku 321. navodi: „Tko protivno propisima uništi, prikriva ili učini neuporabljivim arhivsko ili registraturno gradivo ili ga iznese iz Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog državnog tijela, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“ Dakle, zbog neodgovornog odnosa prema arhivskom gradivu odgovorne osobe mogu završiti i u zatvoru.
A evo i preciznijeg odgovora na pitanje o sadržaju tog arhivskog gradiva, koji je Nacional dobio od ljudi spremnih upozoriti i ministra Darka Horvata na neodgovoran odnos prema arhivi CERP-a:
„Radi se o gradivu Hrvatskog fonda za privatizaciju, pravnog prednika CERP-a, visoke prve kategorije, a koje između ostalog sadrži materijalnu, papirnatu dokumentaciju vezano za pretvorbu i privatizaciju tvrtki kao što su Konzum, Agrokor, Diona, Imunološki zavod, hrvatska brodogradilišta, dokumentacija iz afere Maestro, dio dokumentacije vezane za aferu Vjetroelektrane u koju je bila upletena i bivša držana tajnica iz Ministarstva uprave Josipa Rimac. Navedena spremišta sadrže arhivsko i drugo gradivo koje je od iznimne i neprocjenjive vrijednosti i važnosti za Republiku Hrvatsku i njezine pravne i druge interese u sudskim i stečajnim postupcima. Pojednostavljeno, radi se o gradivu koje je od općeg i javnog interesa za sve građane Republike Hrvatske i njihova materijalna i nematerijalna prava i obveze. Također se radi o gradivu koje je na određeni način od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku jer je, između ostalog, nastalo djelovanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju vezano za obavljanje njegovih temeljenih djelatnosti.“
