Hrvatska slavi Dan državnosti na 31. obljetnicu konstituiranja prvog demokratskog, višestranačkog Sabora, 30. svibnja 1990. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika, a za njegovog prvog predsjednika izabran je Žarko Domljan. Praznik protiče u sjeni drugog kruga lokalnih izbora…
Iako se izvorno Dan državnosti slavio 30. svibnja, svojedobno je pomaknut na 25. lipnja, da bi prije dvije godine kalendar državnih blagdana bio opet promijenjen, pa je, voljom HDZ-ove parlamentarne većine Dan državnosti, kao državni blagdan i neradni dan, vraćen na 30. svibnja, koji se u međuvremenu obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan.
Izbor prvog vodstva Hrvatskog sabora vodila je Komisija za izbor i imenovanja na čelu s Ivanom Milasom, koja je za potpredsjednike Sabora predložila Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za prvog predsjendika Sabora izabran je Žarko Domljan.
Sabor je tog istog 30. svibnja 1990. izabrao i Stipu Mesića za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franju Tuđmana za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, koji je tom prigodom izjavio da je “Hrvatski državni sabor kroz dugu hrvatsku povijest, s iznimkom razdoblja od 1918, do 1941., bio čuvarom suvereniteta hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Prvi Sabor je bio trodomni- imao je vijeće općina, vijeće udruženog rada i društveno-političko vijeće, a brojio je čak 351 zastupnika. Najveći broj zastupničkih mandata pripadao je HDZ-u, 207, SKH-Stranka demokratskih promjena ( današnji SDP ) imala je 107 zastupnika, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka 5, a 13 mandata pripadalo je nezavisnim i manjinskim zastupnicima. Taj je saziv donio i ključne povijesne odluke o hrvatskoj samostalnosti i suverenosti, kao i o raskidu svih državno-pravnih veza sa SFRJ i tzv. božićni Ustav.
U svom prvom sazivu, Sabor je radio oko dvije godine, da bi u kolovozu 1992. bili održani izbori za jednodomni Zastupnički dom Hrvatskog sabora sa svega 138 zastupnika. Sabor danas broji 151 zastupnika.
Iako je po svojim povijesnim konotacijama 30. svibnja doista dan kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor, pa bi bilo i logično da se kao takav taj datum i obilježava, navodno, zbog toga što se tijekom devedesetih taj dan ukorijenio u svijesti građana kao Dan državnosti, HDZ je u parlamentu prije dvije godine ponovo u kalendar državnih blagdana vratio 30. svibnja kao Dan državnosti. Tko zna, možda ni to nije zadnja promjena datuma ovog praznika…
U povodu državnog blagdana, predsjednik Sabora, Gordan Jandroković i predsjednik Vlade, Andrej Plenković, položili su vijence na Oltar domovine na Medvedgradu u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora kojim su stvoreni temelji za uspostavu moderne države i svim građanima čestitali praznik. Zahvalili su svim braniteljima i članovima obitelji poginulih koji su sebe “ugradili u hrvatsku slobodu, samostalnost i demokraciju u kojoj danas živimo”, kako je to kazao Jandroković, dok je Plenković posebno naglasio značaj sinergije u trenucima stvaranja hrvatske države, a ta sinergija, rekao je, podrazumijeva vizionarsku ulogu Franje Tuđmana, jedinstvo hrvatskog naroda i njegovu neustrašivost i hrabrost.
U čestitci koju je uputio svim građanima šef Vlade je kazao kako “Dan državnosti ima veliko značenje za sve nas jer je konstituiranjem prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, na današnji dan 1990. godine, rođena demokratska hrvatska država. Nakon stoljetne borbe za vlastitom državom, tog je dana obnovljena suverenost hrvatskog naroda koji otada demokratskim putem upravlja svojom sudbinom. ”
Iako je riječ o ključnom državnom prazniku, državni vrh se ni tim povodom nije uspio ujediniti u proslavi…
