Lijepa naša Hrvatska se ubrzano približava rafiniranim demokratskim standardima kakvi se viđaju i prakticiraju u Kini ili Sjevernoj Koreji. Naime, izgleda da se u 55 jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) već zna pobjednik, tj. zna se tko će biti gradonačelnik ili načelnik, i to puno prije izbora, komentira Goran Šimac, TRIS portal
Pa kako? Lako: ništa tarot, ništa proroci, ništa vremenski stroj, ništa babe vračare – u tim se gradovima i općinama za mjesto lokalnog šerifa kandidirao SAMO JEDAN kandidat. Dakle tamo taj ili ta nemaju protukandidata, otprilike kao što je to slučaj na prazniku demokracije na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Koreji. Doista će to i u Hrvatskoj biti praznik demokracije, u smislu da se radi o praznoj demokraciji, demokraciji bez sadržaja ili potpunom odsustvu iste.
Naime, u Hini su se zbilja potrudili i dobro razmotrili zamorne kandidacijske liste u ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Ne zaboravimo i Grad Zagreb, koji kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da u Republici Hrvatskoj imamo Hrvatsku ali i sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
London, 9 milijuna ljudi, 33 općine
Iako je to prežvakana desetljetna tema koja manje-više više ne zabrinjava nikoga, te premda je i budali jasno da 576 jedinica lokalne uprave nema nikakvog smisla u državici od 4 milijuna stanovnika kakva je Hrvatska, ide se dalje. Odavno se upozorava kako su hipertrofirani troškovi tog uglavnom besmislenog aparata kojemu je pretežiti smisao upošljavanje političkih podobnika golemi uteg za prosperitet države, te kako, na primjer, velegrad London s 9 milijuna stanovnika ima samo 33 općine (London boroughs), plus središnju Upravu Velikog Londona (Greater London Authority).
No Engezi su Englezi, lako je njima, reći će naši. Oni su u grabežnom procesu kolonizacije više od pola svijeta imali gdje instalirati i pozapošljavati svoje uhljebe po australijama, afrikama, indijama itd., pa im u Londonu ne treba toliko načelnika, župana i gradonačelnika.
Osim toga, s obzirom da London ima 9 milijuna stanovnika, a Hrvatska samo četiri, onda bi Lijepa naša Sjeverna Koreja trebala imati duplo više jedinica lokalne samouprave: 1152, a ne svega 576.
No vratimo se mi našoj demokratskoj stvarnosti.
-I prije izborne nedjelje, 16. svibnja, oko deset posto, od ukupno 555 gradova i općina, mahom ovih drugih, zna imena svojih načelnika i gradonačelnika, jer se u tim jedinicama kandidirao samo po jedan kandidat. Slijedom toga, HDZ već može upisati pobjedu u četiri grada i 44 općine, potvrđuju podaci o kandidaturama objavljeni na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP), a u nekolicini su pobjede osigurali i HNS, IDS, SDP, SDSS – kažu u Hini. .
Okrenuti janje prije službene objave DIP-a
Zbrojem tih kandidatura, premašuje se brojka od 55, što znači da je deset posto općina i gradova svoje čelne ljude izabralo prije samih izbora.
-Još jednim pregledavanjem svih 428 općina i 127 gradova sigurno bi se pronašla još poneka jedinica sa samo jednim kandidatom, a time i povećao konačan broj poznatih izbornih ishoda. – ističe se u Hininom izvještaju kojega je pripremila Marija Udiljak.
Ako nekoga doista zanimaju imena tih tzv. pobjednika koji u biti neće pobjediti nikoga jer nemaju protukandidata, neka ga pronađe na ovoj poveznici na Hinin tekst. Tamo piše tko su ti koji unaprijed mogu okrenuti janje i počastiti rodbinu i stranačke kolege i prije nego li Državno izborno povjerenstvo objavi konačne rezultate predstojećih izbora.
Koji je smisao tih izbora i što bi trebalo nekoga nagnati da na praznik demokracije u nedjelju ode na biralište kako bi birao između jednog kandidata, neka ostane tema za sociološke, logičke, filozofske i ustavnopravne rasprave.
No zna se tko će sigurno, poslušno i bez logičkih nedoumica izaći na izbore i birati jednoga kandidata. To zna i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
-HDZ je u ovom trenutku već pobijedio u 48 jedinica lokalne samouprave, što govori o snazi HDZ-ovih kandidata i snazi stranke – rekao je Plenković.
Katastrofalna apatija
Na žalost, to svjedoči i o snazi rušenja temelja demokracije usljed višedesetljetne erozije društva, uzrokovane negativnom selekcijom kadrova koji dospijevaju na vladajuće pozicije, od vrha do dna – od državnih čelnika i ministara pa do predsjednika mjesnih odbora.
Činjenica da krotki žitelji Hrvatske godinama na pozicijama vlasti vrlo često gledaju nesposobne neznalice, te gramzive i korumpirane lopove, a koji u pravilu nikada zbog toga ne bivaju kažnjeni, dovela je do katastrofalne apatije i nezainteresiranosti za sudjelovanje u političkim procesima, posebice u manjim sredinama. Izuzeci su gradovi poput Zagreba, Pule, Zadra, Splita, Karlovca, Varaždina, Rijeke… gdje su se po prvi puta građani odlučili aktivnije uključiti u politiku (najčešće kroz platformu Možemo!), jer više nisu mogli gledati kako im se gradovi i hrvatsko društvo raspadaju pred očima zbog korumpirane, kriminalne i posve nekompetentne vlasti.
Doc.dr.sc. Sven Marcelić, sociolog sa Sveučilita u Zadru, također se na društvenoj mreži osvrnuo na vijest kako se u 55 jedinica lokalne uprave već zna pobjednik.
-Danas je objavljen podatak da će na lokalnim izborima 55 jedinica lokalne samouprave imati samo jednog kandidata ili kandidatkinju za mjesto (grado)načelnika/ce. To je ravno svaka deseta u Hrvatskoj (ima ih 556). Pa pogledajmo, dakle, o kojim i kakvim se jedinicama radi. Prije svega, u pitanju su dominantno općine, 51 od 55. Drugo, riječ je o malim jedinicama, s malo stanovnika. A onda se možemo prebaciti na raspravu je li pozitivno iskustvo življenja u takvim jedinicama možda bilo razlog za ovaj monopolitizam… – pita se dr. Marcelić u svojoj objavi.
-Od tih 55 jedinica, prema indeksu razvijenosti, svega 14 se ubraja u razvijene. Od toga samo 5 jako razvijenih. S druge strane, 41 je nerazvijena, a od toga čak 24 su u najnerazvijenijim skupinama. Ako gledamo po broju stanovnika, tri od četiri onih koji mogu glasati samo za jednog kandidata žive u nerazvijenim jedinicama (njih 109 tisuća ukupno). Ako živite u jedinici s jednim kandidatom, vaš će prosječni osobni prihodi biti otprilike za trećinu niži od nacionalnog prosjeka, vaš grad ili općina imat će proračun jedva malo veći od polovice nacionalnog prosjeka, nezaposlenost će biti za trećinu viša, broj visokoobrazovanih bit će znatno niži, živjet ćete u jedinici iz koje ljudi iseljavaju i u kojoj je stanovništvo znatno starije od prosjeka države – ističe dr. Sven Marcelić.
Dr. Marcelić: Obesmišljavanje političkog procesa
Prema njemu ‘drugim riječima, tu ne govorimo o jednom kandidatu zbog toga što je neka opcija osobito uspješna.’
-Mi suštinski govorimo o obesmišljavanju političkog procesa, u kojemu na onoj razini na kojoj bi se ljudi trebali najviše angažirati, lokalnoj, svaka deseta jedinica nema dvoje kandidata koji smatraju da mogu preuzeti političku odgovornost za sudbinu mjesta u kojem žive. A pritom žive loše, ispod nacionalnog prosjeka koji je ionako na repu Europske unije. Govorimo o ljudima koji su odustali od ideje da je politika sredstvo i mogućnost mijenjanja vlastite sredine i utjecaja na poboljšanje vlastitih životnih uvjeta – kaže profesor Marcelić.
Osobno, veli, iz ovoga zaključuje dvije stvari.
-Prvo, kritika mladih zato što ne znaju tko je Andrej Plenković je potpuno deplasirana – oni žive u svijetu u kojem desetina temeljnih teritorijalnih jedinica njihove vlastite države nije u stanju dosegnuti elementarni politički pluralizam, čak i onda kad se u njima evidentno loše živi. I drugo, mislim da je krajnje vrijeme za teritorijalni preustroj Hrvatske i drastično smanjenje broja gradova i općina jer oni očito ne zanimaju ni vlastite stanovnike – zaključuje dr. Sven Marcelić.
Hoće li se takvo nešto ikada dogoditi ili će za četiri godine pobjednici biti poznati prije izbora u 500 jedinica lokalne uprave?
Ovisi o nama.
