Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama stanovništva u Hrvatskoj.
U 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -632.
U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3 posto hrvatskih državljana i 74,7 posto stranaca, a odselilo se 61,4 posto hrvatskih državljana i 38,6 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, kažu iz DZS-a.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 28,2 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (34,2 posto).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (74,6 posto).
U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (64,4 posto). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1 posto).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2020. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,0 posto) i Istarska županija (11,4 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (17,6 posto), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,6 posto) i Primorsko-goranska županija.
Unutarnja migracija
U 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,1 posto.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2 posto) selilo se između županija, između gradova ili općina iste županije selilo se 38,7 posto osoba, a između naselja istoga grada ili općine selilo se 20,1 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova ili općina iste županije u 2020. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je pet županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1.315 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je petnaest županija, s tim da je najveći bio u Sisačko-moslavačkoj županiji (-368 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-362 osobe).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (1.623 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1.324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba).
Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.