LOVRINČEVIĆ: Inflacija je veća od prikazane, brutalno će se povećati jaz između bogatih i siromašnih


– Inflacija radi najveću štetu najsiromašnijima i onima s fiksnim primanjima; to su uglavnom umirovljenici i primatelji socijalnih naknada. Brutalno će se povećati jaz nejednakosti; bogati će biti još bogatiji jer će špekulativno ulagati, siromašni će dodatno osiromašiti – upozorava ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, komentirajući kako će se na hrvatsko društvo odraziti inflacijski pritisci nastali zbog globalne politike tiskanja novca koja je još ekspanzivnija od izbijanja pandemije koronavirusa.

U Njemačkoj je, obznanio je jučer Njemački savezni zavod za statistiku (Destatis), indeks potrošačkih cijena dosegnuo najvišu razinu u 27 godina. Cijene su im u srpnju porasle 3,8 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, najviše od 1993. Dijelom je to rezultat pada cijena prošlog srpnja kad je vlast zbog pandemije spustila PDV pa su cijene naglo pale, a u međuvremenu je PDV povećan.

Kad je posrijedi Hrvatska, Lovrinčević upozorava da je službeno prikazana stopa inflacije od 2 posto sasvim izvjesno realno veća.

– Indeks bitno podcjenjuje inflaciju, u Državnom zavodu za statistiku trebali bi preispitati metodologiju, kvalitetu uzorka, strukturu potrošnje, navika potrošača, vrste dobara i mjesta potrošnje jer su se uslijed pandemije koronavirusa dogodile bitne promjene – pojašnjava Lovrinčević za Večernji list, napominjući da je, prema aktualnoj metodologiji, iskazan pad cijena voća i povrća u prvih šest mjeseci, a kao indikator za cijene stanovanja koristi se i cijena studentskog smještaja koji se određuje državnim dekretom i mijenja svakih 10 godina.

– Bilo bi dobro da nam pošalju adrese tih dućana u kojima se može kupiti voće i povrće po sniženim cijenama, ali ne ono druge i treće klase jer onda to opet iskazuje skrivenu inflaciju, uspoređuju se kruške i jabuke – plastično opisuje makroekonomist.

Smatra da nije riječ o privremenu rastu, nego o trendu koji bi se mogao protegnuti u 2022. i donijeti nužno ugrađivanje inflatornih očekivanja u pregovore o cijenama te u ugovore, od privatnih do kolektivnih ugovora u javnom sektoru.


Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima na ZADARdanas
ZADARdanas koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se"
Osnovni kolačići za ZADARdanas

Strogo nužan kolačić bi trebao biti omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke za postavke kolačića.

Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da svaki put kada posjetite ovu web stranicu morat ćete ponovno omogućiti ili onemogućiti kolačiće.