Broj građana koji su pod ovrhom i čiji su računi blokirani raste od kraja prošle godine, kao i iznos njihovih dugova zbog kojih su se našli u tom nezavidnom položaju i može se zaključiti da je po tom pitanju pandemija koronavirusa mnogima učinila život znatno težim.
Vlada je potporama za očuvanje radnih mjesta sačuvala zaposlenost, od sredine travnja do sredine listopada prošle godine zaustavljene su i ovrhe, no sve to za dio građana nije bilo dovoljno i na kraju srpnja ove godine u blokadi je 11.024 građana više nego na kraju prosinca prošle godine.
U samo sedam mjeseci broj blokiranih građana povećan je za 4,8 posto. Porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine.
Prema podacima što ih je jučer objavila Financijska agencija (Fina) u blokadi je bilo 242.686 građana, a porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine.
Ogromne kamate koje su se nakupile na taj dug porasle su sa 6,3 milijarde kuna na 6,78 milijardi kuna. Ukupni dug blokiranih građana na kraju prošlog mjeseca, uključujući i glavnicu i kamate, bio je gotovo 24,63 milijarde kuna i povećao se za čak 1,38 milijardi u odnosu na kraj prošle godine. To je rast duga od gotovo šest posto.
Samo u mjesec dana ukupni dug blokiranih građana porastao je za čak 563 milijuna kuna, a glavnica duga je samo u mjesec dana narasla za oko 350 milijuna kuna. Dokaz je to da nikakve mjere koje je Vlada donosila i kojima je nastojala odblokirati račune dijela građana određenom postotku hrvatskog stanovništva ne mogu pomoći, jer njihovi prihodi očito nisu dostatni za pokrivanje troškova koje imaju.
Iako su 2018. godine donesene zakonske izmjene kojima se obustavljaju ovrhe starije od tri godine, u kojima pola godine nije bilo naplate, pa su država i lokalne vlasti opraštali svoje dugove, kroz jednostavni postupak stečaja potrošača omogućeno je da se, ako nemaju vrijednu imovinu dužnicima otpiše dug, brojka blokiranih bi se do kraja godine opet mogla popeti na oko 250 tisuća ako nastavi rasti ovim tempom.
U svom izvješću Fina navodi i to da se najveći dio duga, 5,5 milijardi kuna, i to bez kamata, odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,4 milijarde kuna.
