Krajem srpnja je HNB najavila da će se mijenjati režim odobravanja minusa na tekućem računu tako što će se prešutni minusi smanjiti, vjerojatno na 1500 kuna.
Ovih su dana na adrese građana počele su stizati obavijesti banaka da će im za dva mjeseca ili najkasnije od početka iduće godine smanjiti takozvane prešutne minuse, piše u ponedjeljak Večernji list. Istodobno, banke im nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja.
Banke, naime, nude dvije vrste minusa – dopuštene i prešutne. Dopuštene koriste samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća i njihovo će im smanjenje značiti veliki udar na standard.
Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje, a veliki broj građana nije ni svjestan da koristi prešutni minus jer im je on odobren automatizmom, bez da su ikad podnijeli zahtjev.
Ljudima se naplaćuje kamata i dvostruko veća od zakonom dopuštene
HNB tvrdi da pokreće izmjenu zakona kako bi se korisnike prešutnih minusa zaštitilo od previsokih kamata, no ostalo je nejasno kako su se ljudi uopće našli u situaciji da im banke zaračunavaju kamatu koja je i dva puta viša od zakonom najveće dopuštene?
Kamate na prešutna prekoračenja kreću se, naime, od 8.11 do šokantnih 17.4 posto. U prosjeku su oko 11 posto. A zakon koji su donijeli bivši SDP-ovi ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac zabranio je bankama da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, što je trenutačno 8.11 posto.
U situaciji kad je kamatna stopa na štednju oko 0.005 posto, a država se u kolovozu zadužila uz kamatu od 0.01 posto, na prešutne se minuse zaračunavala kamata od 9, 11, 15, 17.4, ali i od 9 posto.
Građani su krajem lipnja uglavnom u prešutnom minusu bili 6.3 milijarde kuna, za što su bankama u godinu dana platili ili će platiti najmanje 630 milijuna kuna kamata. Da su taj novac putem trezorskih zapisa banke posudile državi, od njega bi na kamatama dobili samo 630 tisuća kuna. A što je najgore – ljudima uopće nije jasno otkud odjednom prešutni minusi kojima ih deru.
HNB je odlučio reagirati kad su otkrili da se 95 posto svih minusa na tekućem računu odobrava mimo odredbi o najvećoj dopuštenoj kamati.
HNB ističe da su banke odobrile svojim klijentima 94 tisuće dopuštenih minusa kod kojih je najveća kamata 8.11 posto i 1.7 milijuna prešutnih minusa za koje ne postoji ograničenje kamate. Srećom, ipak nisu svi koji su to mogli ulazili u minuse – dopuštene, prema pisanju Večernjeg, koriste 32 tisuće od 95 tisuća, a prešutne njih 840.000 od ukupno 1.7 milijuna.
Što HNB traži od banaka kad je riječ o prešutnim minusima
Podsjetimo, Hrvatska narodna banka je u srpnju informirala banke kako očekuje da bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenom izmjenom regulative.
Viceguverner Bojan Fras u petak je novinarima nakon brifinga izjavio da je HNB proveo istraživanje prakse banaka vezano uz prekoračenje po tekućim računima i utvrdio da od ukupno 2.6 milijuna tekućih računa koje koriste potrošači u režimu prekoračenja je 1.8 milijuna tekućih računa. To znači da 70 posto građana koji imaju tekuće račune koristi neki oblik prekoračenja.
U posljednje dvije godine zamjetan je trend zamjene tzv. dopuštenih prekoračenja s prešutnim prekoračenjima pa prešutna prekoračenja danas dominiraju i iznose 95 posto svih prekoračenja koje postoje, rekao je.
“Dopuštena prekoračenja su neusporedivo bolje regulirana Zakonom o potrošačkom kreditiranju i jeftinija su, jer se na njih primjenjuju ograničenja efektivne kamatne stope (EKS), koja danas iznosi 7.61 posto. Prešutna prekoračenja su oskudnije regulirana zakonom i na njih se ne primjenjuje ograničenje cijene u smislu najvišeg iznosa EKS pa je cijena prešutnih prekoračenja danas 30 posto veća od cijena dopuštenih”, istaknuo je Fras.
U HNB-u smatraju da bi “prešutna prekoračenja trebala biti iznimka, a dopuštena prekoračenja pravilo” pa je zbog toga HNB pokrenuo inicijativu za izmjenu ZPK. Po Frasovim riječima predlaže se da se promjena izvrši i za postojeće tekuće račune i prekoračenja i za one koji će se tek sklapati.
Mijenjat će se zakon, evo kako bi trebao izgledati
HNB pritom predlaže da se za postojeće ugovore o tekućim računima propiše obveza primjene ograničenja EKS-a kod prešutnog prekoračenja i obveza banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja, na način kako je to propisano za dopušteno prekoračenje u ZPK-u.
Za novougovorene tekuće račune predlaže se, pak, da se propiše maksimalni iznos prešutnog prekoračenja u visini od 1500 kuna, značajno trajanje prešutnog prekoračenja – od 90 dana neprekidno, zatim obveza banaka da definiraju značajni iznos prešutnog prekoračenja (koji neće moći biti viši od 1500 kn) te obvezu banaka da u slučaju značajnog trajanja prešutnog prekoračenja u značajnom iznosu ponudi potrošaču odgovarajući kreditni proizvod – dopušteno prekoračenje ili kredit – kojim će zamijeniti prešutno prekoračenje.
Fras je kazao kako velik broj potrošača zapravo nije svjestan da su prešli iz režima dopuštenog u režim prešutnog prekoračenja. Najčešće postanu toga svjesni, kako je naveo, kada ih banke pozovu da isplate odjednom preostali iznos dugovanja od prekoračenja.
ZPK spada u grupu zakona koji će se morati mijenjati s obzirom na uvođenje eura, kazao je Fras. Navedenim izmjenama tog zakona, kako su kazali u HNB-u, odmah bi se ostvarilo djelomično unapređenje zaštite potrošača u odnosu na postojeće stanje te bi se postupno uspostavilo okružje za funkcioniranje oba proizvoda u onoj ulozi za koju su namijenjeni. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo financija te se očekuje da će se uzeti u obzir pri prvoj sljedećoj izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju.
