fbpx

Kina planira zauzeti zračnu luku Bagram, simbol američke vojne akcije u Afganistanu

Kineska vojska trenutno provodi studiju izvedivosti i učinkovitosti slanja radnika, vojnika i drugog osoblja, povezanih s programom inozemnog ulaganja poznatim kao Belt and Road Initiative, za dolazak u Bagram, doznaje US News.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova u utorak je porekao, u pomno sročenoj izjavi, bilo kakve planove za skoro preuzimanje vojnog aerodroma koji se nalazi sat vremena od Kabula, a koji su prvi uspostavili Sovjeti tijekom vlastite okupacije Afganistana i koji je bio na vrhuncu svjetskog prometa dok je američka vojska bila prisutna u Afganistanu.

Kina već dugo negira ovakva nagađanja

Kina je već u više navrata negirala mnoga druga vojna razmještanja izvan svojih granica. Ali u Pekingu se ipak razmatra potencijalno raspoređivanje vojske u Bagramu u roku dvije godine, tvrdi neimenovani izvor. To ne bi značilo preuzimanje baze nego slanje osoblja i zaliha na poziv vlade u Kabulu, nakon što talibani učvrste svoju vlast.

Osim širenja regionalnog utjecaja, potencijalni plan Pekinga za Bagram predstavljao bi razoran udarac imageu Amerike koji Kinu smatra svojom najhitnijom i najizazovnijom globalnom prijetnjom. “S obzirom na prošlo iskustvo, Kinezi su željni pribaviti sve što su Amerikanci ostavili u bazi”, kaže Yun Sun, direktorica kineskog programa u istraživačkom centru Stimson Center.

Peking je svjestan geostrateške važnosti baze

Peking je već otvoreno prepoznao geostratešku važnost Bagrama. Njihovi državni mediji su odmah u srpnju skočili na iznenadni odlazak SAD-a iz ključnog logističkog središta, poslavši video ekipu da dokumentira posljedice onoga što su opisali kao “ishitreno povlačenje i ponižavajući poraz”. Najnovije razmatranje Kine o dolasku u Bagram podudara se s njihovom praksom koju su usavršili posljednjih godina kako bi tiho proširili svoj gospodarski i vojni utjecaj izvan svojih granica, pod krinkom infrastrukturnih i investicijskih projekata.

Na primjer, Narodnooslobodilačka vojska, službeni naziv za cijelu kinesku vojsku, navodno je posljednjih godina osigurala ekskluziva prava na otprilike trećinu pomorske baze Ream u Kambodži. U Myanmaru su lokalnoj hunti na otocima Coco, arhipelagu otprilike 250 kilometara južno od Yangona, gdje je Kina zadnja tri desetljeća ima pravo najma, osigurali radio, radarsku i drugu vojnu opremu. Peking je tvrdio da njihovo prisustvo tamo ne predstavlja vojnu bazu, iako sva oprema, održavanje i obuka koja se tamo odvija potječe iz Kine.

Kina računa na pomoć Pakistana?

Sličnu taktiku imaju u Pakistanu s kojim je posljednjih godina ojačao novi aranžman o sigurnosti i razmjeni obavještajnih podataka. Otkriće talibana da će novoformirana vlada uključivati ministra unutrašnjih poslova Sirajuddina Haqqanija, potomka zloglasne terorističke skupine Haggani Network sa sjedištem u Pakistanu za kojeg FBI nudi 10 milijuna dolara, dodatno je učvrstilo položaj Islamabada kao kanala između Kine i njihovih ambicija u Afganistanu.

“Kina bi mogla svoje ambicije oko Bagrama ostvariti uz pomoć Pakistana”, kaže Sun, “a bude li izvedivo, sigurno će htjeti isključiti posrednike. Ako talibani zatraže pomoć, mislim da će Kina poslati ljudsku potporu. To će uokviriti kao tehničku ili logističku podršku. Ali kinesko preuzimanje malo je vjerojatno.”

Rusija i Kina jedine suzdržane na glasanju o rezoluciji Vijeća sigurnosti

U očekivanju raspada vlade koju podržava SAD, Kina je u kolovozu počela s pripremama za prihvaćanje talibana, otvarajući put za prijateljske odnose. Zajedno sa Rusijom, Kina se suzdržala od glasanja o nedavnoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a u kojoj se talibani pozivaju da omoguće siguran odlazak iz Afganistana onima koji žele pobjeći.

Jedini prekomorski vojni objekt za koji Kina priznaje da je njihova ekspedicijska zračna baza je u Djiboutiju, u blizini sličnog aerodroma kojim upravlja SAD i koji obje zemlje koriste za lansiranje bespilotnih letjelica i za druge tajne obavještajne operacije. Kina je umanjila prisutnost u Djiboutiju i glatko odbacila ideju da njihova druga prekomorska mjesta predstavljaju vojne baze što je vjerojatni znak da trenutna politika Kineske komunističke partije neće dopustiti otvorenu okupaciju Bagrama.