Da je prije 3-4 mjeseca netko predviđao kako će sljedeći njemački kancelar najvjerojatnije biti socijaldemokrat Olaf Scholz, ljudi bi mu se smijali. SPD je u tom trenutku u anketama imao oko 15 posto podrške te se činilo kako se bitka na izborima za Bundestag prvenstveno vodi između demokršćana i Zelenih, koji su za kancelarku kandidirali Annalenu Baerbock.

No kandidatkinja Zelenih se pokazala nedorasla tom izazovu, kao uostalom i kandidat CDU-a Armin Laschet koji je u kampanji napravio niz gafova, uključujući i onaj kada se smijao u pozadini dok je izjavu na poplavom pogođenom području davao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Istovremeno se ministar financija Scholz prezentirao kao smireni državnik, jedini pravi nasljednik Angele Merkel, iako uopće nije iz njene stranke.

U kampanji se prezentirao kao klon Angele Merkel

“Nedavno je objavljena fotografija u Süddeutsche Zeitung u kojoj Scholz drži ruke u položaju koji je popularizirala Merkel – takozvani Merkeličin romb. On je također besramno citirao njenu slavnu rečenicu iz predizborne kampanje 2013. godine: ‘Poznaješ me.’ To je jedinstven način vođenja kampanje: nikada se u Njemačkoj nijedan kandidat nije pokušao predstaviti kao klon svog prethodnika”, napisao je njemački tjednik Der Spiegel par tjedana pred izbore.

“Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholzu se lako prodati kao njezin prirodni nasljednik jer je Merkel vladala kao socijaldemokrat. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću – onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Obojica su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega, Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i s Merkel”, zaključio je Der Spiegel.

Zadaci s kojima će se suočiti nova savezna vlada ogromni su: suprotstavljanje klimatskim promjenama, konačno primjetno napredovanje digitalizacije u Njemačkoj, ublažavanje društvenih teškoća pandemije. “Pa ipak, kontroverze oko najboljih planova za te zadatke nisu dugo dominirale izbornom kampanjom”, naveo je Der Spiegel.

Uvjerljiv u televizijskim debatama

Cijela se stvar svela na sukob ličnosti, a pouzdani Scholz, kojega njemačka javnost dobro poznaje, mnogima se čini kao najbolji način da zadrže status quo. To je definitivno dio tajne njegova uspjeha kojim je povukao i SPD do prvog mjesta na parlamentarnim izborima.

Također, u vrijeme katastrofa, poput pandemije ili poplava koje su ljetos pogodile Njemačku, mjesto ministra financija koji objavljuje ohrabrujuće vijesti o vladinoj pomoći, vrlo je medijski istaknuto. Scholz je to znao iskoristiti stjecanju aure trezvenog državnika koji zna što treba učiniti u pravom trenutku. U televizijskim debatama s Laschetom i Baerbock Scholz je redovito dobivao najbolje ocjene gledatelja koji cijene njegovu smirenost i kompetencije.

Znakovito da je i SPD-ova predizborna kampanja, otkako se uvidjelo da Scholu kao političaru raste popularnost, potpuno skrojena po mjeri kancelarskog kandidata. Kopredsjednici SPD-a Saskia Esken i Norbert Walter-Borjans, koji važe za predstavnike lijevog krila stranke, u kampanji su se povukli u drugi plan i tako scenu prepustili Scholzu koji je stranku doveo do pobjede.

Neredi na summitu G20 u Hamburgu

Scholz iza sebe nema ni neki uzbudljiv životopis: on je tipično dijete poslijeratne Zapadne Njemačke.

Rođen je 1958. u Osnabrücku, no već s tri godine obitelj seli u obližnji Hamburg, gdje je Olaf završio pravni fakultet, nakon kojeg je uslijedila zavidna karijera odvjetnika za radno pravo.

Iako je u SPD ušao već sa 17, njegova ozbiljnija politička karijera je počela tek nakon što je napunio 40 godina. Od tada je u prvoj koalicijskoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra rada, u međuvremenu je bio gradonačelnik Hamburga (2011.-2018.), da bi se nakon parlamentarnih izbora 2017. ponovno vratio u vladu i postao ministar financija.

U skladnom je braku s Brittom Ernst, nemaju djece i žive u Potsdamu pored Berlina.

Dok je bio gradonačelnik Hamburga dogodio mu se i vjerojatno najveći politički promašaj u karijeri. Naime, Scholz je pristao da se u Hamburgu održi summit G20, unatoč upozorenjima da bi to u ovom gradu s jakom lijevom i alternativnom scenom moglo izazvati nerede. Baš to se i dogodilo, a Scholz se kasnije posipao pepelom.

Nije mu naštetila ni istraga u Ministarstvu financija

Kako primjećuju njegovi biografi, Scholza odlikuju kvalitete koje se, prije svega, cijene na sjeveru Njemačke među Hanzeatima, potomcima srednjovjekovne gospodarsko-političke tvorevine, na koju su sjeverni Nijemci još uvijek vrlo ponosni i zbog čega, kako im predbacuju u ostatku Njemačke, na ostatak zemlje gledaju malo s visoka.

Scholzovoj predizbornoj kampanji nije naštetilo ni što je njemačko tužiteljstvo zbog sumnje na propuste u borbi protiv financijskog kriminala nekoliko dana pred izbore izvršilo pretres u ministarstvima financija i pravosuđa u sklopu istrage protiv vladine agencije za sprečavanje pranja novca.
Istraga protiv Financijske obavještajne jedinice (FIU) želi utvrditi je li naređeno da se zanemare upozorenja o sumnjivim transferima novca. FIU je agencija ministarstva financija koje vodi socijaldemokrat Olaf Scholz.

Glasnogovornik tužiteljstva rekao je da je istraga pokrenuta nakon zaprimanja pritužbi da FIU nije reagirao na upozorenja o sumnjivim transakcijama vrijednim milijune eura koje su se odvijale od 2018. do 2020. godine, između ostaloga i prema Africi.

Scholz pak tvrdi da nije bilo nikakvih neregularnosti.

Scholzu za mjesto kancelara treba podrška Zelenih i liberala

U svakom slučaju, Olaf Scholz sada, nakon što je sa SPD-om osvojio 25.7 posto glasova, ima priliku postati sljedeći njemački kancelar. To će prvenstveno ovisiti o tome kako će pregovarati sa Zelenima (15 posto) i liberalnim FDP-om (11.5 posto) koji mu trebaju za većinu u Bundestagu. I demokršćani žele s tim koalicijskim partnerima ostati na vlasti, ali njemačka javnost počinje negativno reagirati na takve najave jer su CDU/CSU s 24 posto glasova osvojili drugo mjesto te ujedno ostvarili i svoj najgori rezultat na izborima u povijesti.

Teško je povjerovati da će staloženi Scholz kojeg su svi dosad podcjenjivali ispustiti priliku da postane prvi socijaldemokratski kancelar nakon 16 godina Angele Merkel.