‘Ugljen, automobili, novac i drveće’, pokušao je britanski premijer Boris Johnson sažeti glavne teme konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda kojoj je domaćin u Glasgowu, javlja Hina. Taj susret svjetskih glavešina nazvan COP26 krenuo je u nedjelju u najvećem škotskom gradu, no najvažniji dio dva tjedna duge konferencije bit će u ponedjeljak i utorak kad u Glasgow stiže više od 120 svjetskih čelnika kako bi dogovorili suradnju u borbi protiv klimatskih promjena.
„Ljudi su često uobraženi oko naše povijesti i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo sudjelujemo u vlastitom padu i propasti“, kazao je u nedjelju spomenuti Johnson, premijer države Velike Britanije koja ove godine predsjeda COP-om, te koja je nedavno samoinicijativno izašla iz EU.
Kako javlja HINA, slučajno ili ne, konzervativni političar razgovarao je s novinarkom BBC-ja u rimskom Koloseumu, jednom od simbola najmoćnijeg pa propalog Rimskog Carstva.
Slična propast zbog ljudske gluposti, neumjerenosti i gramzivosti mogla bi zadesiti i aktualna carstva, tj. svjetske ekonomske i druge sile, a koje bi usput u propast mogli povesti i ostatak svijeta.
Istovremeno sa viješću o održavanju ovog susreta državnika ‘radi spasa zemlje’ kako se to pompozno i vjerojatno neutemeljeno ističe, dolazi u paketu i vijest o tome kako je Zagreb danas među tri grada s najzagađenijim zrakom – u svijetu.
-U Zagrebu su i 1. studenoga povišene vrijednosti lebdećih čestica u zraku te je na drugom mjestu najzagađenijih gradova svijeta, prema podacima IQAir-a, švicarskog portala koji svakodnevno objavljuje podatke vezane za kvalitetu zraka diljem svijeta. Prema podacima IQAir-a Zagreb se danas nalazi na drugom mjestu među najzagađenijim gradovima u svijetu, prenosi N1 – kaže ta sumorna vijest.
Zagreb – svjetski šampion po zagađenosti zraka
Na zagađenje, kažu, utječe promet i industrija te sezona grijanja, a tomu svemu pridonose i vremenski uvjeti, pa kada se na neko područje spusti magla, provjetravanje je slabije i veća je mogućnost za veće koncentracije lebdećih čestica.
Bravo za zaključak…
“Da, promet i industrija utječu na rast onečišćenja. No, utječe i sezona grijanja. A svemu pridonose i vremenski uvjeti”, rekla je nedavno profesorica Zvjezdana Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu zamoljena za komentar kada se pokazalo da je Zagreb često na ljestvici zagađenijih gradova.
Kao i proteklih dana, najgori polutant u hrvatskoj metropoli su čestice PM 2.5, koje, su trenutno 11.7 puta više od preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, navodi se.
PM 2.5 ili fine čestice su lebdeće čestice koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput ispušnih plinova iz automobila, ili grijanja na drva ili ugljen.
No vratimo se pompoznom škotskom međunarodnom sijelu o klimi….
Točka bez povratka
COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995., izuzev lanjske zbog pandemije covida-19.
Ovogodišnji, 26. susret u Glasgowu, smatra se najvažnijim od Pariza 2015. godine.
Svjetske države u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u povijesti, nominalno obvezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stupnja u minimalnom, a 1,5 stupnja u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih plinova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.
Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja.
„Zvona za uzbunu su zaglušujuća“, rekao je u kolovozu glavni tajnik svjetske organizacije Antonio Guterres nakon izvješća da je čovječanstvo blizu točke bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja.
merički izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu ‘posljednjom dobrom prilikom’ da se nešto učini za Zemlju.
Ugljen, da ili ne?
Iako su se u međuvremenu održala četiri COP-a, susret u Škotskoj smatra se najvažnijim od 2015. jer prema Pariškom sporazumu države potpisnice svakih pet godina moraju ažurirati i nadograditi takozvane ‘nacionalne utvrđene doprinose’ (NDC).
Trenutni NDC-jevi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a pošto su oni pravno neobvezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari.
Na važnost samita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično.
Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju ugljena, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška suradnja između svjetskih država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.
„Ovaj COP treba biti kraj industriji ugljena“, rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a Alok Sharma, britanski političar iz redova Johnsonovih konzervativaca.
Ugljen danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, no njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu.
Kina, trenutno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više ugljena nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine će to biti 6 posto više nego prošle godine, piše New York Times.
U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje kako „industrija ugljena ima veliku budućnost u Australiji“ te da će ona i dalje davati značajan doprinos australskom gospodarstvu nakon 2030. godine. Ugljen je trenutno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina.
U Europi je primjer Poljska koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba dobiva iz ugljena. Njezin premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju „svojim ritmom“.
Bilijun stabala i sto milijardi dolara
Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu bit će ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a.
Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju ‘bilijuna stabala’.
Jedna od ključnih tema COP-a bit će financije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.
Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. U svojoj završnoj izjavi pozvale su na „značajno i učinkovito“ djelovanje kako bi se ograničilo globalno zatopljenje, no nisu predvidjele konkretne obaveze.
Razvijene zemlje nisu ispunile obećanje o 100 milijardi dolara. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. je prikupljeno samo 80 milijardi dolara.
UN ističe kako je puni iznos potreban da se izgradi povjerenje sa zemljama u razvoju koje su teže pogođene i pandemijom covida-19 pa nemaju novca ili motivacije za dekarbonizaciju svojih ekonomija.
Greta ne očekuje ništa
Sharma, bivši bankar, optimističan je da će se to dogoditi jer su klimatska pitanja postala ‘mainstream’ i u svijetu financija.
„Zašto je tomu tako? Investitori pokušavaju predvidjeti budućnost jer im to donosi zaradu. A misle da će ona biti zelena“, rekao je predsjednik COP26-a.
I dok je velik dio javnosti skeptičan oko konkretnih rezultata koje bi susret u Glasgowu mogao donijeti, poput Grete Thunberg koja je stigla u Škotsku vlakom i „ne očekuje ništa“, ili desetina tisuća prosvjednika koji bi trebali izaći na ulice Glasgowa, Sharma priznaje da će biti teško, no vjeruje u napredak.
„Kad bivši bankari poput mene noću ostaju budni i razmišljaju o klimi, onda ima nade“, rekao je u obraćanju uoči klimatskog samita.
Nije da baš djeluje kao neka utjeha.
Izvor: TRISportal
