Europska tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj Tamara Laptoš danas je u emisiji TNT televizije N1 govorila o aferi Softver, u sklopu koje je, između ostalih, uhićena bivša ministrica Gabrijela Žalac.
Lapoš je objasnila kako neke predmete Ured sam započinje, dok druge preuzimaju. “Ako nadležno tužilaštvo ima predmet o radu, oni su nas dužni obavijestiti. Možemo donijeti odluku o evokaciji predmeta ili o nepreuzimanju predmeta”, rekla je, pa istaknula da je postupanje u slučaju Softver bilo drugačije.
“U ovom predmetu zaprimili smo prijavu OLAF-a”, kazala je tužiteljica i dodala da prije toga nisu imali saznanja o slučaju. “OLAF provodi administrativne postupke, nisu nadležni za kazneni progon počinitelja kaznenih djela na štetu financijskih interesa EU-a”, pojasnila je.
Čini se da USKOK na tom slučaju više nije radio
Laptoš je navela kako Ured EU tužitelja, kada zaprimi prijavu, započinje proces verifikacije. Objasnila je kako to izgleda. “Upućujemo upit u nadležno nacionalno tijelo postoji li takav predmet. Ako se radi na predmetu, radimo evokaciju. Ako nadležno tužiteljstvo nema predmet ili nije živ, donosimo odluku o pokretanju sukladno uredbi. Uredba govori samo o istrazi”, kazala je.
Novinarka ju je pitala što znači da predmet nije živ. “Znači da se o njemu radilo, ali više se ne radi”, rekla je, na što je novinarka pitala je li i u slučaju Softver bilo tako. “U ovom predmetu smo donijeli odluku o pokretanju istrage nakon zaprimljene obavijesti nadležnog nacionalnog tijela”, kazala je za N1.
Novinarku je zanimalo bi li Ured EU tužitelja mogao pokrenuti istragu da USKOK i DORH nisu s njim završili. “Da, mogli smo preuzeti, ali onda bi se radilo evokaciji predmeta. Mi smo pokrenuli istragu”, kazala je Laptoš, što znači, prema njenom ranijem pojašnjenju tijeka postupka, da se na tom slučaju više nije radilo u USKOK-u.
Telegram je 2019. kontaktirao OLAF
Slučaj Softver pokrenuo je sredinom srpnja 2019. godine Telegramov novinar Andrej Dimitrijević, kada je otkrio kako je tadašnja ministrica EU fondova, Gabrijela Žalac, posao izrade softvera od 13 milijuna kuna dala tvrtki s jednim zaposlenim, koja je pritom dugo bila u blokadi. Uskoro je Telegram objavio otkriće svojeg reporterskog tima da je softver, koji je ministarstvo platilo 13 milijuna kuna, zapravo vrijedio 2,9 milijuna.
Pritom se iznos od 13 milijuna kuna, koji je Ministarstvo uplatilo na račun tvrtke Ampelos, tamo nije dugo zadržao. Već idući dan s njega je povučeno 10,8 milijuna kuna: 8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanja poreza na dobit, te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmnicu jedinom zaposleniku. Nakon plaćanja poreza, dakle, u ruke vlasnika i direktora Ampelosa, Marka Jukića, otišlo je 9,2 milijuna kuna.
