fbpx

Apsurd je da u Savjetu HANFA-e sjede ljudi koje bi ona trebala nadzirati

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) prije desetak dana objavila je da je izabran novi predsjednik njihovog Savjeta. Nakon što je bivšem predsjedniku Damiru Vanđeliću istekao četverogodišnji mandat, na njegovo mjesto došao je Kristijan Buk, koji u Savjetu predstavlja mirovinske fondove i mirovinska osiguravajuća društva. To nas je posjetilo da u Savjetu financijskog regulatora sjede ljudi čiji bi rad taj siti regulator trebao nadzirati, piše Telegram

Naime, HANFA je zadužena za nadzor mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, leasniga, faktoringa, brokerskih kuća i investicijskih fondova, a upravo njihovi predstavnici sjede u njenom Savjetu.

Ljude koje bi HANFA trebala nadzirati, daju joj savjete kako da to čini

Kako se navodi na stranicama HANFA-e, Savjet je savjetodavno tijelo koje je s radom započelo 2009. godine i od tada se redovito sastaje i “daje mišljenja, stručne i znanstvene savjete radi razvoja i unaprjeđenja nadzorne prakse iz nebankarskog financijskog sektora.”

Ima devet članova od kojih je jedan član predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, u članstvu po službenoj dužnosti. Zatim, pet članova koje biraju predstavnici udruga subjekata nadzora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i tri člana koja imenuje Vlada.

Uz već spomenutog Kristijana Buka, koji predstavlja mirovinske fondove, u Savjetu je i Ante Žigman, kao šef HANFA-e. Zatim je tu Davor Tomašković, direktor Croatia osiguranja, koji predstavlja osiguravatelje. Investicijske fondove predstavlja Josip Glavaš, direktor Erste Asset Managementa. U Savjetu je i Ivana Gažić, direktorica Zagrebačka burze. Predstavnice Vlade su Ivana Ravlić Ivanović, Ivana Žepić i Novka Simić koje dolaze iz Ministarstva financija. Leasing kuće predstavlja Marko Juranić, član Uprave UniCredit Leasinga.

HANFA 10 godina nije primijetila što se događa s leasing kućama

Iako Savjet nema nikakvu operativnu ulogu, vrlo je upitna situacija u kojoj financijski regulator o razvoju i unaprjeđenju nadzorne prakse prima savjete od onih koje bi trebao nadzirati. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su se u posljednjih desetak godina dogodili prilično veliki propusti koji su rezultirali štetom za tisuće klijenata “subjekata nadzora”.

Zašto je problematično da HANFA-u oko razvoja nadzorne prakse savjetuju oni koje bi trebala nadzirati odlično ilustrira afera s leasing kućama, koje su taman negdje u vrijeme osnivanja Savjeta, 2009. ili godinu ranije, počele masovno varati klijente.

Kod čak 13 od 15 leasing kuća, uključujući i onu iz koje dolazi sadašnji član Savjeta, otkrivene su nepravilnosti ili kršenja zakona, a HANFA-i je trebalo više od 10 godina, i to tek nakon medijskih napisa, da pokrene nadzor i utvrdi što se događa.

O čemu da leasing kuće savjetuju regulatora, nakon što su prevarile 50 tisuća ljudi

Klijenti su varani tako da su im nepravilno obračunavane kamate, neopravdano i jednostrano mijenjane kamatne stope u ugovorima. Dio leasing kuća obračunavao je rate ili obroke leasinga veće od početno ugovorenih na temelju kamatnih stopa koje su svojevoljno, “od oka” odredile.

Procjenjuje se da je sporno oko 50 tisuća ugovora, no zahvaljujući pasivnosti HANFA-e, koja je malo zakasnila s nadzorom, dio leasing kuća danas se izvlači na zastaru, iako pravnici tvrde da ti slučajevi nisu u zastari. Mogu li ljudi iz leasing kuća, nakon svega toga savjetovao HANFA-u, i o čemu je mogu savjetovati?