Uskok je proširio istragu protiv Josipe Rimac, šefa Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića i vlasnika vrtke C.E.M.P. Milenka Bašića. Bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina i državna tajnica osumnjičena je za nove zlouporabe, no i one su vezane za vjetropark Krš-Pađene. Kako datiraju još iz veljače 2017. izvjesno je da su istražitelji dokaze za njih pronašli u podacima iz mobitela bivše HDZ-ovke, te analizom dokumentacije koja je nakon uhićenja u svibnju 2020. pronađena.
Poznato je da je realizacija vjetroparka Krš-Pađene ozbiljno zapinjala, te da se Josipa Rimac, koja je tada još bila gradonačelnica Knina, te saborska zastupnica HDZ-a, zalagala da se investitoru Bašiću i njegovom C.E.M.P.-u pomogne. Sumnja se da joj je Bašić za to kao nagradu plaćao 40 tisuća kuna mjesečno.
Rimac urgirala kod šefa Hrvatskih šuma?
USKOK sada tvrdi da je Rimac, kako bi omogućila C.E.M.P-u da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, te unatoč tome što je od strane Hrvatskih šuma Bašić već bio upozoren da prekine s pripremnim radovima, urgirala kod direktora Jakupčića da pogoduje investitoru u vjetropark Krš-Pađene. Sumnja se da ga je tražila da s C.E.M.P.-om sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o tome jesu li uvjeti za to bili ispunjeni.
Istražitelji tvrde da je Jakupčić na to i pristao.
Što je sve zbog Rimac napravio Jakupčić?
Nakon toga Podružnica Hrvatskih šuma Split, čiji je jedan od čelnih ljudi Ivan Melvan, također već pod istragom u ovoj aferi, doista izrađuje nacrt ugovora. Jakupčić dodatno, prema tvrdnjama USKOK-a, traži njegovu izmjenu, odnosno zahtjeva da se protivno Zakonu o šumama primijeni odredba Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture i tako C.E.M.P.-u prizna status investitora šumske infrastrukture. Tim potezom, navodi USKOK, C.E.M.P. je bio oslobođen plaćanja naknade za korištenje šumske ceste u iznosu od 20.000 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru.
Pri tome je, sumnja se, Jakupčić znao da šumske ceste što ih je C.E.M.P planirao graditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego su potrebne samoj firmi, odnosno njezinom vjetroparku.
Koliko se zapravo pogodovalo investitoru?
Pravna služba Podružnice Split odbila je, dakle, napraviti takav ugovor, pa Jakupčić, rekonstuirali su istražitelji, povlači novi potez. Nalaže, tvrdi USKOK, Sektoru pravnih poslova u Direkciji Hrvatskih šuma da sastavi ugovor sa spornom odredbom.
Novi moment slijedi kada Jakupčić doznaje da C.E.M.P. nije u mogućnosti ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, što je bila obveza prema tada vrijedećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja. Kako bi to premostio Jakupčić, prema navodima iz USKOK-a, traži da se u ugovoru bankarska garancija zamijeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000 kuna. Sporni ugovor na kraju je i potpisan 4. travnja 2017. iako C.E.M.P. prije potpisa ugovora nije dostavio niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.
