Drži li čovječanstvo Zemlju planetom za jednokratnu upotrebu? Kako je krenulo, takvo što je očito. Svijet kakav je bio prije brutalnog utjecaja čovjeka na sve živo i neživo na planetu – nestaje. Rapidno, vele. Iako je ovo samo jedan u nizu tekstova koji sadrže upozorenja za hitno djelovanje i temeljite promjene u svjetskom gospodarstvu, politici i opće svijesti, za očekivati je kako će malo koga zabrinuti, jer smo svi, pa čak i oni koji doista brinu za okoliš jer je to svojstveno svakom razumnom biću, naviknuti na slična upozorenja i činjenicu da se nakon njih malo što bitno mijenja.
Jedan od takvih upornih i opetovanih vapaja znanstvenika diljem svijeta je i onaj o prekomjernoj upotrebi plastike koja je zagadila čitavu Zemlju. Ima je posvuda… u snijegu na Arktiku, u pustim pustinjama, u zraku, na dnu oceana… Uskoro bi količina plastike u morima mogla premašiti sveukupnu težinu sve ribe i morskog svijeta koji živi u svjetksim morima i oceanima. Zabrinjavajuće? Ma kako da ne…
Tako eto novog upozorenja kako je zagađenje plastikom hitan globalni problem koji zahtjeva međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA).
U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem a kao i klimatske promjene.
Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC.
Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća, vele oni.
Slično bi se dogodilo bilo kojem živom biću da se napaše plastike.
Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.
-Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema, Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe – kazao je Tom Gammage iz EIA-e.
Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu – klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje – i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.
Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike.
Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.
Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.
Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio.
Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.
Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.
-Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva – ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene.- prilikom objavljivanja izvješća EIA-e je kazao Tom Gammage.
I što sad?
