Hrvatska ima još samo godinu dana do uvođenja eura, a guverner Vujčić je, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao da je pred njima puno logističkih priprema.
“Na ljeto ćemo znati točan datum ulaska u eurozonu”
“Nadamo se da ćemo za godinu dana ući u eurozonu i ova godina je godina pripreme. To ćemo sa sigurnošću znati na ljeto, kada bi se trebala donijeti odluka, ali mi se pripremamo kao da je 1. siječnja 2023. taj datum. Pred nama je dosta logističkih priprema i za HNB, ali i za ostale – bankarski sektor, poduzeća. Svi moramo biti spremni, ako ništa drugo, od ljeta objavljivati cijene i u kunama i u eurima, moramo biti spremni za opskrbu tržišta s novčanicama, kovanicama, povlačenje novčanica, kovanica”, rekao je.
Istaknuo je kako je paralelno objavljivanje cijena ideja da se na neki način spriječi ‘lov u mutnom’.
“Tražit ćemo da cijene budu istaknute i eurima i u kunama i prije i poslije ulaska u eurozonu, kako bi se ljudi dobro naviknuli na cijene i kako bismo mogli ocijeniti je li netko pokušao iskoristiti to razdoblje za dizanje cijena”, naveo je Vujčić.
“Ne vidim značajne mane uvođenja eura”
Na pitanje koje su prednosti i mane ulaska u eurozonu, guverner HNB-a odgovorio je da značajnijih mana ne vidi.
“Hrvatska će biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone, nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika, po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sada”, istaknuo je.
Rekao je i da je u Hrvatskoj većina štednih oročenih depozita u eurima. 140 posto vrijednosti BDP-a duga svih sektora države, poduzeća, stanovništva je vezan za euro, zbog čega je tečajni rizik vrlo velik. Deset postotna deprecijacija tečaja kune prema euru bi povećala dug svih sektora za više od 50 milijardi kuna. Taj rizik je jako velik, može dovesti do recesije i njega ćemo ukloniti ulaskom u eurozonu, naglasio je, prenosi HRT.
“Teoretski, mana je gubitak neovisne monetarne politike. Ali, ja sam objašnjavao da mi svoj tečaj i ovako i onako moramo vezati uz euro, to radimo od kraja 1993. godine i zato ne možemo koristiti tečaj kao aktivni instrument monetarne politike ovako ili onako”, rekao je.
“Svi koji imaju puno kuna u gotovini trebaju se pripremiti”
Na tvrdnju kako je procijenjeno da građani kod kuće drže velike količine gotovine, čak 40 milijardi kuna, Vujčić je rekao: “U opticaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine, da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine.”
Dodao je da bi se svi koji imaju puno kuna u gotovini u ovih godinu dana trebali pripremiti za konverziju i smanjiti količinu gotovine.
“Oni koji imaju normalne količine gotovine neće imati nikakve probleme”, rekao je i dodao da će se još dva tjedna nakon ulaska u eurozonu omogućiti plaćanje u kunama. Nakon toga kune će se moći zamijeniti u bankama za eure – po fiksnom tečaju i bez mjenjačke provizije, naglasio je Vujčić.
