Za nekoliko zemalja članica, Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) izdao je upozorenje o mogućem kolapsu tržišta nekretnina zbog nerealnog rasta njihovih cijena. Među njima je i Hrvatska. Uz nju, u potencijalnom riziku su i Mađarska, Lihtenštajn, Slovačka, a preporuke su stigle također Njemačkoj i Austriji, zbog neispunjavanja zahtjeva ESRB-a u dva navrata- 2016. i 2019. Dramatična precijenjenost nekretnina mogla bi, tvrde, ugroziti i gospodarstvo, pa stoga pozivaju spomenute države da ne potiču zaduživanje građana kroz subvencionirane kredite.

Posebno upozorenje izdano je za Hrvatsku, a u njemu se navodi da je “nakon razdoblja korekcije i prigušenog rasta realni rast cijena nekretnina ubrzao na 8% na godišnjoj razini početkom 2019.”.

U upozorenju se kaže:

-Prema procjenama Hrvatske narodne banke, cijene nekretnina sve više odstupaju od svojih dugoročnih osnova. Na to utječu brojni čimbenici potražnje i ponude. Prvo, u nekim regijama značajan dio potražnje za stambenim prostorima dolazi od stranaca (oko 10% ukupno). Dok je ukupna transakcijska aktivnost bila niža nakon izbijanja pandemije covid-19, udio stranih kupaca ostao je na razini prije krize.

Drugo, Hrvatska je pretrpjela dva potresa 2020. godine, oba su pogodila zagrebačku regiju i dovela do oštećenja nekretnina. Ovi događaji su otkrili neke nedostatke u kvaliteti standarda stanova građenih prije 1960-ih. Kao rezultat toga manji broj stanova bio je oglašavan za prodaju, što potencijalno dovodi do veće opće razine cijena. Istovremeno postupna sanacija oštećenih stambenih objekata, čiji je trošak procijenjen na 23% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020., mogao bi povećati cijene kuća kroz veću građevinsku aktivnost.

Konačno, vlada Hrvatske je 2020. produžila shemu stambenih subvencija koja je na snazi od kraja 2017. i osigurava više stope subvencija u manje razvijenim regijama za kupnju prve nekretnine- stoji u upozorenju Europskog odbora.

Napominju, također, unatoč tome što se samo polovica stambenih transakcija financira kreditima, da je realni rast hipotekarnih kredita ubrzan u drugoj polovini 2019. i pogotovo u 2020. i iznosio je oko 7.5 posto od siječnja do kolovoza 2021. Tu je dinamiku potaknula sama država stambenim subvencijama u kreditima koje su se s udjela od 18 posto u 2019. povećale na 35 posto u 2020., a da se ne govori o tome kako je u slučaju nekih novih kredita dospijeće premašivalo 30 godina.

No, činjenica je i da je kreditna zaduženost kućanstava u Hrvatskoj niska u usporedbi s drugim zemljama EU.

-Tijekom 2020. krediti stanovništvu su realno porasli, ali po nižim stopama nego krediti za stanove. To je bio rezultat pada općeg povjerenja potrošača, dok su vladine sheme subvencija za stanove zadržale visoku razinu potrage za nekretninama- ističu iz ESRB-a, pozivajući na donošenje mjera za sprječavanje rasta zaduženosti kućanstava, ali i državnih subvencija na stambene kredite, jer, poručuju, u Hrvatskoj postoji “potencijal za ozbiljne negativne posljedice po gospodarstvo”.

Možemo! poziva vladu da odustane od APN-ovih kredita i da gradi fond stanova za javni najam!

Upozorenje Europskog odbora komentirali su iz platforme Možemo! koja podsjeća kako su godinama kritizirali vladinu mjeru APN-ova subvencioniranja stambenih kredita i upozoravali da ta mjera nije dostupna velikom broju ljudi koji rade prekarno i nisu kreditno sposobni, ali istodobno znatno diže cijene nekretnina.

-Sada je to potvrdila i Europska unija, odnosno Europski odbor za sistemski rizik, u ozbiljnom upozorenju Republici Hrvatskoj, po kojem slabosti i problemi tržišta nekretnina u Hrvatskoj – od kojih je jedna i državno subvencioniranje stambenih kredita i posljedični rast cijena nekretnina i zaduženosti – predstavljaju „sistemski rizik za financijsku stabilnost“ te imaju „potencijal za ozbiljne negativne posljedice na gospodarstvo”, navodi Možemo!

Pozivaju Vladu da odustane od APN-ovih kredita i da ih već ove godine kompenzira izgradnjom fonda stanova za javni najam.

– To je ono što ćemo raditi u Zagrebu, a to je i ono što smo na nacionalnoj razini isticali u raspravi o državnom proračunu, kada smo predložili da se stavka za subvencioniranje kredita smanji, a da se za isti iznos poveća stavka za javnu stanogradnju. Ako nastavimo subvencionirati stambene kredite, Hrvatska bi, uz sve probleme koje već imamo – krizu životnih troškova, pandemiju, obnovu od potresa – sama sebi na leđa mogla natovariti dodatni rizik koji može imati nesagledive posljedice- zaključuje Možemo!.