Građani EU na Konferenciji o budućnosti Europe zatražili su utvrđivanje minimalne plaće u Uniji, o čemu Europski parlament već vodi pregovore s Vijećem EU.
Na plenarnoj skupštini Konferencije u Strasbourgu u petak i subotu raspravlja se o preporukama nacionalnih i europskih panela građana i građanki.
Prva od 48 preporuka panela građana o snažnijem gospodarstvu, socijalnoj pravdi i radnim mjestima koji je zaključio svoj rad 27. veljače u Dublinu bila je uvođenje minimalne plaće kako bi se osigurala slična kvaliteta života u svim državama članicama.
Španjolska eurozastupnica i predsjednica kluba socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Iratxe Garcia Perez, koja je u petak predsjedala radnom skupinom konferencije za snažnije gospodarstvo, rekla je da je primjerena plaća ona koja ljudima omogućuje da rade i da pritom ne žive u siromaštvu.
“Nastojimo uključiti barem 60 posto prosječne plaće, što je iznos za koji stručnjaci kažu da je minimum potreban za dostojanstven život”, rekla je Garcia Perez za Hinu.
Građani i Parlament na istoj strani
Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici 25. studenog 2021. pozdravili prijedlog o pravednim plaćama diljem EU i utvrdili svoje stajalište u pregovorima s Vijećem da je potrebno utvrditi minimalan iznos plaća koji bi Europljanima omogućavao pristojan životni standard.
Parlament je, zajedno s Vijećem i Komisijom, još u studenome 2017. proglasio europski stup socijalnih prava koji treba osigurati pravedne plaće.
Činjenicu da su građani iznijeli zahtjev koji je već u postupku institucija EU Perez Garcia je pripisala nedostacima komunikacije EU s građanima.
“To znači da mi, institucije Europske unije, još uvijek moramo mnogo raditi, zajedno s nacionalnim vladama, na komunikaciji i uključivanju građana. To nije njihova krivnja. Moramo pojednostaviti jezik i stvoriti bolje načine kako bismo ih uključili”, poručila je Iratxe Garcia Perez i podsjetila da Parlament i Vijeće trenutno pregovaraju o Prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU.
Garcia Perez je dodala da se nada da će se suglasnost o minimalnoj plaći postići za vrijeme francuskog predsjedanja Unijom tijekom prve polovice ove godine.
Na pitanje hoće li ruska invazija na Ukrajinu usporiti rad na Direktivi, odnosno staviti socijalna pitanja u drugi plan, Garcia Perez je rekla da bi, upravo suprotno, rat trebao ubrzati njeno donošenje kako bi se ublažile socijalne posljedice krize.
EU treba “ublažiti socijalne posljedice humanitarne krize i priljeva izbjeglica”, poručila je.
Solidarnost ključna europska vrijednost
Na plenarnoj sjednici Konferencije sudjelovao je u subotu hrvatski ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić i podsjetio da Unija ne postoji samo radi benefita “već da je to i Unija vrijednosti, a solidarnost je ključna vrijednost” sadržana u svim preporukama.
“Ja sam pročitao preporuke. Slažem se s mnogima od njih, osobito u socijalnom dijelu, gdje je većina preporuka u skladu s Europskim stupom socijalnih prava koji je kompas za socijalnu Europu. Za sve to je potreban novac. Ne trebaju nam samo mjere, treba nam i proračun koji će financirati sve te programe”, poručio je Pavić.
Pavić je apelirao na Europsku uniju da sve ukrajinske izbjeglice budu prihvaćene kao korisnici sadašnjih programa socijalnog fonda kako bi dobili pomoć koja im je potrebna “jer solidarnost je budućnost Europe”.
Nova minimalna plaća u Hrvatskoj od ove godine iznosi 3750 kuna ili 500 eura neto, odnosno 4700 kuna ili 624 eura bruto. Hrvatska je i s ovim povećanjem u pet država članica EU s najnižim primanjima za puno radno vrijeme.
U EU 21 zemlja ima zakonski propisanu minimalnu plaću, dok se ista u Danskoj, Italiji, Austriji, Finskoj, Švedskoj i na Cipru određuje kolektivnim ugovorima.
Oliver Röpke, predsjednik skupine radnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i također član radne skupine, za Hinu je rekao da preporuke panela građana zapravo pružaju jasnu političku podršku za prijedlog direktive.
“Ne mislim da je preporuka građana suvišna, već da pokazuje da su pristojne plaće i kvalitetan posao ključne za europske građane i da oni očekuju da Europa dostavi opipljive rezultate”, dodao je Röpke.
Povećao se udio građana u siromaštvu
Udio građana koji su suočeni sa siromaštvom unatoč činjenici da su zaposleni povećao se s 8.3 posto ukupne radne snage EU u 2007. godini na 9.4 posto u 2018. godini, napomenuo je Röpke.
Camila Jensen, danska predstavnica panela građana, na plenarnoj skupštine Konferencije rekla je da su preporuke građana bile usmjerene na poštenu plaću, razumne uvjete rada, razumnu količinu radnih sati tjedno i razumna očekivanja poslodavca prema zaposlenicima.
“Tema socijalne pravde kroz regulirano tržište rada je bilo apsolutno ključno pitanje. Iskusila sam da su sve rasprave imale isti fokus, a to je socijalna pravda za sve kako bi se osigurali pošteni i pristojni standardi života za sve Europljane”, rekla je Jensen.
Jensen je podijelila priču, za koju je rekla da ju je jako dirnula, o talijanskoj gospođi koja radi u restoranu, gdje pere suđe, a plaća joj iznosi 3 eura po satu. Dodala je da je njezin cilj bio da se zajamči minimalna plaća za osobe poput nje, bez obrazovanja i posebnih kvalifikacija.
