Na posljedice rata u Ukrajini i uzajamnih sankcija Zapada i Rusije upozorio je prof. ekonomije Ivan Lovrinović.
“Uzajamne sankcije Zapada i Rusije mogle bi srušiti globalni financijski sustav. Cijene nafte su porasle preko dva puta, a plina pet puta. To će iscrpljivati proizvodne kompanije koje puno troše ove energente, a mnoge će početi i zatvarati pogone poput norveške tvornice gnojiva, jer gomilaju gubitke. Cijene hrane također rastu a sve to ubrzava i druge cijene, odnosno ukupnu inflaciju. Kao posljedica ovoga rata i sankcija ubrzano će rasti sve vrste dugova i počet će problemi u njihovoj otplati zbog pada gospodarske aktivnosti svuda”, predviđa Lovrinović.
“Vlade zemalja koje imaju velike dugove prema inozemstvu najprije će plaćati uvoz hrane i energenata a onda, ako ostane, vraćati dugove.
Stoga možemo očekivati moratorije na otplatu dugova, a prva će to napraviti Rusija kao odgovor na sankcije iako ima ogromne devizne rezerve od oko 600 milijardi dolara i oko 2000 tona zlata. Jednostavno neće htjeti platiti. Problem dugova će zahvatiti banke od kojih će mnoge, a važne, postati nelikvidne”, ističe Lovrinović.
Ogroman udar na eurozonu, a mi u nju srljamo
“Svijet je protekla tri desetljeća postao previše povezan pa velike sile jedna drugoj mogu dati šah mat kada požele. U svemu ovome dolazi ogroman udar na eurozonu i euro. Jer će najslabije članice koje imaju velike dugove prve stradati. Ako im ECB ide pomagati, još će više raspiriti inflaciju.
U svakom slučaju je ovo sve opaka priča i scenarij koji sasvim izgledno može izazvati novu financijsku krizu daleko opasniju od one 2008. i Covid krize zajedno. U stvari; nije pitanje hoće li izazvati nego koliko će ta kriza biti razorna?
Pa recite sada, je li normalno da Plenkovićeva vlada suludo gura uvođenje eura kada je vatra već zapaljena a on drži u rukama kanistar benzina?”, pita profesor.
“Užasno je da ljudi u Ukrajini ginu i da rat ne staje. Ovaj drugi oblik rata u kojem se ne puca mogao bi imati teške posljedice za sve narode i zato je prijeko potrebno doslovno sutra sve napore usmjeriti za podizanje nacionalne sigurnosti na najvišu razinu i u svim segmentima, ali prije svega u segmentima; hrane, energenata i lijekova. I naravno – zadržavanje kune. Umjesto što se Vlada našetava oko kratera od drona mora danonoćno raditi na realizaciji spomenutih oblika samodostatnosti”, zaključuje prof. Lovrinović.
