Mnoge europske zemlje, uključujući Španjolsku, Grčku, Italiju i Hrvatsku, koje uvelike ovise o turizmu, nadale su se da će ove godine ranije započeti turističku sezonu kako bi nadoknadile izgubljeni prihod zbog pandemije. No nakon ruske invazije na Ukrajinu sve je palo u vodu.
Dosad su najteže pogođena odredišta u blizini Ukrajine, uključujući Poljsku, Bugarsku, Hrvatsku, Estoniju i Mađarsku, u kojima je zabilježen pad rezervacija između 30 i 50 posto, piše New York Times, pozivajući se na podatke analitičke tvrtke ForwardKey.
Negativne posljedice osjećaju se i u udaljenijim destinacijama poput Španjolske. Diego Sanz, turistički vodič na španjolskoj jugoistočnoj mediteranskoj obali, sredinom veljače primio je prvu međunarodnu grupu u više od godinu dana. Bio je to, mislio je, predznak boljih stvari koje dolaze.
‘Ovdje živimo u raju i bili smo sigurni da, kada se ukinu ograničenja zbog covida, više nećemo imati problema i da će nam se turisti vraćati kao što pčele dolaze u nektar’, rekao je gospodin Sanz, sjedeći u tišini kafića u lučkom gradu Alicanteu.
Zrakoplovne rezervacije u Europi pale 23 posto
Otkad je Rusija napala Ukrajinu, zaustavljene su međunarodne rezervacije. Samo u prvom tjednu rata zrakoplovne rezervacije unutar Europe pale su za 23 posto, a prekooceanske rezervacije u europske zemlje manje su za 13 posto, prema podacima tvrtke ForwardKeys.
Širom kontinenta već se osjeća šteta zbog rastućih troškova goriva, problema u lancu opskrbe, inflacije i štrajkova radnika. Cijene energije u Italiji porasle su posljednjih mjeseci, zabrinjavajući hotelske operatere.
Vozači kamiona u Španjolskoj u štrajku su više od 10 dana, uzrokujući sporadične nestašice hrane i robe. Hoteli i restorani trude se pronaći pristupačne zamjene za ključne sirovine poput pšenice i suncokretovog ulja, od kojih 75 do 80 posto svjetske ponude dolazi iz Rusije i Ukrajine.
Hrvatska se često svrstava među europska gospodarstva koja najviše ovise o turizmu, a on čini oko petine bruto domaćeg proizvoda male nacije, prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku.
Destinacije uzduž hrvatske jadranske obale privukle su većinu od 13,8 milijuna posjetitelja i 84,1 milijun noćenja u 2021. godini. To je dovelo do rasta BDP-a od 10,4 posto.
Usporavaju rezervacije, troškovi skočili u nebo
Iako su u Hrvatskoj do sada otkazivanja bila minimalna, bilježi se usporavanje rezervacija. Dubrovnik Boats, privatna izletnička i čarter tvrtka s većinom klijenata iz SAD-a, očekivala je rekordnu godinu.
No nakon izbijanja rata u Ukrajini stopa rezervacija odjednom je pala za 70 posto. ‘Strancu smo na karti udaljeni centimetar od Ukrajine’, rekao je Nikša Smojver, vlasnik.
Značajne brige ove godine brodskim čarter tvrtkama izazivaju rastuće cijene plina i mogućnost nestašice goriva. Tvrtki Dubrovnik Boats, recimo, troškovi povratne ture između Dubrovnika i Hvara sada su 750 dolara viši nego prošle godine.
Dosad tvrtka nije povećala cijene putničkih karata, ali će možda morati. Ipak, gospodin Smojver ostaje pun nade.
‘Nakon korone ljudi su siti svega i svi žele putovati. Ova sezona mogla bi biti jedna od boljih koje smo imali’, rekao je.
U drugim dijelovima Europe, osobito u zemljama ovisnim o turizmu, prognoze su tmurnije. Otkazivanja rezervacija u Italiji unijela su pesimizam među turističkim vodičima i operaterima iako neki izražavaju nadu da će rat završiti te da će sezona biti spašena.
‘Općenito je raspoloženje depresivno jer se činilo da je sve gotovo, a umjesto toga došlo je do novog pada’, zaključuje Margherita Capponi, turistički vodič iz Rima.
