Iako će ‘uska grla’ vjerojatno početi popuštati krajem ove godine, to neće biti dovoljno da se zadovolji povećana potražnja za čipovima.
Automobilska industrija još od vremena pandemije koronavirusa muči se s nedostatkom čipova, a rat u Ukrajini dodatno je zakomplicirao vraćanje situacije na staro. Naime, malo je vjerojatno da će ponuda čipova biti dovoljna da ponovno u potpunosti zadovolji potražnju do 2024. godine, rekao je glavni financijski direktor Volkswagena Arno Antlitz u intervjuu za njemački dnevnik Boersen-Zeitung u subotu.
Iako će ‘uska grla’ vjerojatno početi popuštati krajem ove godine, to neće biti dovoljno da se zadovolji povećana potražnja za čipovima. “Nedovoljna ponuda vjerojatno će se riješiti tek 2024.”, rekao je Antlitz.
Probleme su uzrokovali i nedostaci kabelskih svežnjeva iz Ukrajine, što je u toj firmi dovelo do otkazivanje nekih smjena, rekao je Antlitz, čak i dok je tvrtka uspostavljala nove odnose s dobavljačima za nabavu komponenti iz drugih zemalja.
Upitan o tome kako bi se sredstva iz mogućeg IPO-a Porschea AG-a koji je planiran za kraj godine mogla iskoristiti za jačanje Volkswagenovih financija, Antlitz je rekao da bi novac mogao pomoći u financiranju softverske jedinice proizvođača automobila i planova za proizvodnju baterija.
Mišljenja je da samo oni koji će moći riješiti probleme u svom lancu opskrbe baterijama imaju prednost u skaliranju u elektromobilnosti. “Osiguranje opskrbnog lanca dolazi s tim. Porsche IPO mogao bi nam dati puno više fleksibilnosti u financiranju ovoga”, rekao je Antlitz.
Nestašica sirovina
Podsjećamo, proizvođači automobila suočavaju se s nestašicom pojedinih komponenti, a probleme bi mogle uzrokovati sirovine kao što su nikal i paladij te neon. Sve te sirovine jako su bitne za električne automobile. Dok nikal i paladij velikim dijelom stižu iz Rusije kojoj je Europa nametnula sankcije zbog invazije na Ukrajinu, neon stiže iz Ukrajine.
Sve se to već sada osjeća na cijenama, a neke od pretpostavki su i da bi cijene baterija za električne automobile zbog svega mogle jako porasti, što će se u konačnici odraziti i na krajnje kupce.
Europa je u jeku covid krize shvatila da im itekako nedostaje mikročipova, odnosno tvrtki na području našeg kontinenta koje bi proizvodile iste. Stoga su do 2030. godine odlučili investirati 15 milijardi eura u tu proizvodnju. “Pandemija je razotkrila ranjivost lanaca opskrbe čipovima. Svi znate da je globalna nestašica čipova usporila naš oporavak”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Europa si je zacrtala visoke ciljeve. “Postavili smo si cilj da 2030. godine imamo 20 posto globalnog tržišnog udjela proizvodnje čipova, ovdje u Europi. Trenutno smo na 9 posto”, rekla je von der Leyen.
