Prodavatelji možda zadovoljno trljaju ruke, ali kupci stanova i kuća ne znaju što bi od muke. Od 2017. godine, kada je Hrvatska izašla iz recesije cijene nekretnina ne prestaju rasti. Mladim ljudima koji sada traže prvi stan teško je povjeravati da se prije samo pet godine u Novom Zagrebu bez problema mogao naći stan za adaptaciju za 900 eura po metru kvadratnome. Sada se stanovi u tzv. limenkama koje su već odavno trebale biti srušene prodaju za 2.600 eura po kvadratu, piše Dnevno
Situacija nije takva samo u Hrvatskoj. Po cijeloj Europi rastu cijene nekretnina. Prednjače veliki europski gradovi čiji centri zjape prazne nakon što su investitori s Dalekog istoka pokupovali sve što se pokupovati dalo, a stanovnike protjerali u predgrađa odakle moraju svaki dan sat ili dva putovati na posao. Kanadska vlada je najavila da će stranim ulagačima na dvije godine zabraniti kupovinu nekretnina kako bi spustile cijene kuća u državi i omogućile vlastitim građanima da lakše dođu do “krova nad glavom”.
I u Hrvatskoj problem su “oni drugi”, jer svaku treću nekretninu u Hrvatskoj kupe stranci. U nekim gradovima i županijama uz more taj udio prelazi i 80 posto što onda priobalje čini gotovo neovisnim tržištem od ostatka Hrvatske.
Hrvatska je fenomen u Europi
I dok tržište nekretnina luduje, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde najavila je da bi ECB-ova ključna depozitna stopa od minus 0,5 posto zbog povećanja inflacije trebala početi rasti u srpnju i mogla biti na nuli ili “nešto iznad” nule do kraja rujna, prije nego što dodatno poraste “prema neutralnoj stopi”. Kako više depozitne stope znače i više kamate na kredite, ekonomskog analitičara Damira Novotnyja smo upitali znači li to napokon nižu potražnju, višu ponudu i nadajmo se niže cijene nekretnina.
“Hrvatska je fenomen u EU po tome što se kupnja nekretnina kod nas ne financira kreditima ili barem se ne financira u značajnoj mjeri”, objašnjava Novotny.
“Trendovi cijena nekretnina u Hrvatskoj nisu povezani sa cijenama novca i cijenama kredita, već upravo suprotno. Potražnja za stanovima, osobito na Jadranu i Zagrebu dolazi iz kapitala koji su kućanstva akumulirala na ovaj ili onaj način. Dio kupovina obavlja se i kroz subvencionirani vladin program kupnje stanova, što je također utjecalo na potražnju i više cijene”, kaže analitičar.
Dok inflacija iz mjeseca u mjesec raste, često čujemo kako se građane savjetuje da kupe stan ako imaju viška novaca, jer se tu ne može dogoditi da izgube novac. Na pitanje je li to istina, Novotny odmahuje glavom.
Veliki broj tih nekretnina je prazan
“Cijene nekretnina u kontinentalnoj Hrvatskoj već su desetljećima u padu. Ako se netko iz Osijeka odluči svoju štednju pretvoriti u stan, može biti siguran da će izgubiti svoj novac, a ne osigurati vrijednost svoje štednje. Mit o nekretninama kao najboljoj štednji je upravo to, mit, jer podaci govore upravo suprotno. U Hrvatskoj se tu radi o čitavom nizu kulturoloških, političkih, pa čak bih rekao i antropoloških razloga koji utječu na rast cijena nekretnina, a najmanje su povezani s kamatnim stopama i cijenama novca”, smatra Novotny.
Analitičar objašnjava kako ipak postoje neki znakovi smirivanja tržišta nekretnina.
“Postoje različiti trendovi u različitim dijelovima Hrvatske. Iako se to ponekad ne čini tako, činjenica je da samo one najbolje lokacije mogu postići najviše cijene. Riječ je o uskom krugu lokacija oko Dubrovnika, Istri i Zagrebu koje mogu doseći cijene koje vladaju u velikim europskim gradovima. Što se tiče središnjeg dijela tržišta nekretnina, ono već pokazuje znakove zamora. Veliki broj tih nekretnina je prazan, neuseljen i ne iznajmljuju se. Kupci koji su planirali kupiti nekretnine u Zagrebu, odustaju i potražnja pada. Mladi parovi se sve više sele izvan Zagreba, a kako se bude popravljala kvaliteta javnog prijevoza između satelitskih gradova i glavnog grada, potražnja će se dodatno smanjivati. Kad tome dodamo najavu nove zagrebačke vlasti o izgradnji velikog broja stanova za iznajmljivanje, vidimo kako se situacija mijenja. Ne treba očekivati nagli pad, ali zaustavljanje rasta cijena je sada gotovo sigurno“, zaključuje Novotny.
