Više od dvije godine nakon službene objave natječaja, još nije započeta izrada ključne dokumentacije za uspostavu budućeg Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u prostorima bivše vojarne Čerkezovac. Naime, javna nabava za studiju utjecaja na okoliš, studiju izvodljivosti i ostale sigurnosne analize dosad je poništena čak četiri puta, piše Telegram
To je rijetko viđena situacija i za domaće standarde postupaka javne nabave u kojima su žalbe česte i – očito opravdane. Problematična posljedica ove natječajne trakavice su rokovi: do 2025. Hrvatska mora preuzeti svoj dio nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom, a pritom i dalje postoji teoretska mogućnost da, primjerice, studija utjecaja na okoliš pokaže kako lokacija Čerkezovac ipak nije odgovarajuća.
Nemamo skladište radioaktivnog otpada
Notorna je činjenica da Hrvatska na nacionalnoj razini nema riješeno pitanje zbrinjavanja domaćeg nisko i srednje radioaktivnog otpada. Takav višedesetljetni institucionalni nemar vjerojatno bi trajao tko zna koliko, da prije nekoliko godina nisu propali pregovori sa Slovenijom o zajedničkom skladištenju otpada iz nuklearne elektrane u Krškom.
Hrvatska je, dakle, bila primorana konačno pronaći rješenje, pa je kao tzv. preferentna lokacija izronila bivša vojarna Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja se desetljećima spominje kao potencijalna lokacija. No nju tek treba potvrditi kompleksna dokumentacija – studija utjecaja na okoliš, sigurnosne procjene za skladištenje, studija izvodljivosti, postupak prekogranične procjene. A u ovom trenutku, od njih doslovno još nema ni slova.
Četiri žalbe, četiri poništenja
Posao izrade, procjenjuju u Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, vrijedan je oko 11 milijuna kuna. Natječaj je objavljen još 23. travnja 2020. godine i prijavile su se četiri zajednice ponuditelja. Fond je do sada četiri puta birao izvođača – a nadležna državna komisija je isto toliko puta, nakon žalbi, poništila te odluke.
Bitka žalbama odvija se između dvije zajednice čije su ponude ocijenjene valjanima: Instituta IGH i bečkog Enconet Consultinga te Ekonerga u zajednici sa zagrebačkim Enconet d.o.o. i slovačkom tvrtkom Jadrova a vyradovacia spoločnost.
U kolovozu 2020. Fond je odabrao Ekonerg, ali je Institut IGH srušio odluku. Potom je dvaput odabrana zajednica na čelu s Institutom IGH – što je pak Ekonerg dvaput srušio, da bi krajem prošle godine Fond opet odabrao Ekonerg, ali je Institut IGH opet dobio žalbu.
Pao i natječaj za savjetnike o natječajima
Upravo krajem prošle godine, nakon već očitog proceduralnog mrcvarenja s natječajem za dokumentaciju budućeg Centra, u Fondu su odlučili angažirati konzultante za usluge savjetovanja u postupcima javne nabave. I za to su, dakako, morali provesti javnu nabavu, jer je riječ o više stotina tisuća kuna vrijednom poslu.
Ali i ta javna nabava za savjetnike o javnoj nabavi, ironično, pala je zbog žalbe. U Fondu, vidljivo je iz rješenja, nisu pravilno ocijenili pristigle ponude, pa im je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila odluku i vratila na “ponovno postupanje”. Zasad, samo jednom.
Hoće li biti peta sreća?
No, vratimo se na natječaj za izradu studije utjecaja na okoliš i ostale dokumentacije. Iz petog pokušaja, Fond je odlučio za posao odabrati zajednicu ponuditelja na čelu s Ekonergom, na što je ponovno pristigla žalba Instituta IGH. Ali, čini se da je IGH pritom napravio proceduralnu omašku zbog koje bi Fond konačno mogao zaključiti natječaj.
Naime, kako stoji u rješenju DKOM-a, Institut IGH je poslao žalbu u pogrešni elektronički pretinac, pa je Fond nije zaprimio. Odnosno, kako žalba na vrijeme nije dostavljena na pravo mjesto, DKOM ju je odbacio kao nepravodobnu i time je izbjegnuto potencijalno peto poništenje natječaja.
No, tu nije kraj priče, jer se i dalje može pokrenuti spor pred Visokim upravnim sudom. Dakle, izvjesno je da ćemo tek kroz nekoliko tjedana ili mjeseci znati kada kreće izrada temeljne dokumentacije za Centar. Pritom ne treba zaboraviti da nema stopostotnog jamstva da će studija utjecaja na okoliš dati povoljan rezultat. U takvom, teoretskom slučaju, kako je za RTL prije nekoliko mjeseci izjavio direktor Fonda Hrvoje Prpić, tražit će se nova lokacija.
