Europska komisija je objavila deseto izdanje Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2022., to jest godišnji pregled s usporednim podacima o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava država članica. Po tom pregledu proizlazi nešto što je tragično ali i očekivano: kao i prošle godine Hrvatska je na začelju EU-a po percepciji neovisnosti pravosuđa, pokazuje istraživanje Eurobarometra koji je Komisija objavila u četvrtak.
Kada je riječ o percepciji neovisnosti sudova i sudaca, Hrvatska je, dakle, na zadnjem mjestu, a ispred nje su Poljska, Slovačka, Bugarska, Italija, Estonija i Mađarska.
U neovisnost sudova i sudaca pak, opet očekivano, najviše vjeruju Finci, Danci, Austrijanci, Luksemburžani i Nizozemci. Nije neobično: u tim državama se ne događaju, ili se barem se njih ne dozna, za tijesne veze, npr. nogometne mafije i visokih predstavnika pravosuđa, uzimanje mita, za slučajeve u kojima suci tuže novinare, za slučajeve koji se na sudu vuku desetljećima bez presude… i tako dalje. Sve to baca sjenu na hrvatsko pravosuđe, unatoč onima u pravosudnom sustavu marljivo i predano obavljaju svoj posao, te su zaslužni da pravosuđe, a s njime i društvo u cjelini, nije u potpunom kolapsu.
Da je pravosuđe prilično loše i vrlo loše presudila je anketa: tako misli 74 posto anketiranih u Hrvatskoj, dok je prosjek u EU-u 35 posto s takvim odgovorima.
-Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pruža neprocjenjiv uvid u naše pravosudne sustave i pomaže nam da se usmjerimo na najvažnije: zaštitu vladavine prava u cijeloj Europskoj uniji. Činjenica da se od prošle godine javna percepcija neovisnosti pravosuđa smanjila u otprilike polovini država članica zabrinjavajuća je i pokazuje da se svi moramo potruditi da vratimo povjerenje javnosti u pravosudni sustav – rekla je Věra Jourová, a koja je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost pri EK.
Pa normalno daje zabrinjavajuće: naime, samo pet posto anketiranih u Hrvatskoj smatra da je po pitanju neovisnosti sudova i sudaca stanje vrlo dobro, a 15 posto drži da je prilično dobro.
Skoro dvije trećine odnosno 65 posto onih koji drže da sudovi i suci po pitanju neovisnosti stoje loše, smatra da je za to odgovoran pritisak vlade i političara.
Kao drugi razlog za lošu sliku o neovisnosti (47 posto), Hrvati navode miješanje ili pritisak gospodarskih aktera ili posebnih interesa.
Kao treći razlog (30 posto onih koje smatraju da sudovi i suci nisu neovisni), navodi se status i položaj sudaca koji im ne daje dovoljno jamstava da bi bili neovisni.