Inflacija je u Hrvatskoj u travnju dosegnula 9,4 posto, što je dodatno raspirilo strah o padu u inflatornu spiralu. Ništa bolje nije ni u ostalim članicama Europske unije. Štoviše, neke od njih, poput Nizozemske i Slovačke, probile su psihološku granicu od 10 posto dok je najteža situacija u baltičkim zemljama, u kojima prednjači Estonija sa stopom inflacije od 19 posto. Ekonomisti se sve više pitaju zbog čega ne reagira Europska centralna banka (ECB) i energičnije digne kamatne stope, što bi smanjilo količinu novca u optjecaju i stavilo inflatorni požar pod kontrolu
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da ECB kasni s mjerama i da se inflacija otela kontroli.
‘Imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta. Neizvjesnost je zaista velika. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena – inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanje kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka – zaostaje’, izjavila je Vizek za Novu TV.
S njom se slaže ekonomist Vuk Vuković iako donekle ima razumijevanja za oklijevanje ECB-a da potegne najjače oružje protiv rasta cijena.
‘Američki FED reagira puno brže nego ECB, ali stanje na tržištu rada u Europi puno je problematičnije nego u SAD-u. Amerika bilježi jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u povijesti. Uz to, ECB smatra kako je inflaciju dodatno potaknuo rat u Ukrajini, što po njima znači da dizanje kamatnih stopa neće puno pomoći, već će gurnuti europsku ekonomiju u recesiju. Ali kako je FED digao kamatne stope, isto je učinila britanska centralna banka, a neminovno će to napraviti i ECB. Mislim da još uvijek nije kasno da se stvari dovedu u normalu’, rekao je za tportal Vuković.
Kad je riječ o Hrvatskoj, on se nada da nećemo doseći dvoznamenkastu stopu inflacije. Na pitanje što bi savjetovao građanima odgovara kako je nezahvalno bilo što sugerirati.
‘Kad je riječ o štednji, sad se čini da je dobro držati novac u dolarima. Većina velikih svjetskih investitora povlači novac iz obveznica i dionica i drže ga u kešu. Velika je potražnja za dolarom i zbog toga on usprkos inflaciji stoji jako dobro. U što još ulagati, teško je reći. Zaista danas nije lako naći utočište’, ustvrdio je Vuković.
Ekonomski analitičar Damir Novotny s druge strane se boji da bi nagla reakcija ECB-a u vidu dizanja kamatnih stopa mogla zaustaviti ekonomski rast i oporavak Europe od posljedica pandemije covida-19.
‘Naglo zaustavljanje oporavka gurnulo bi nas u dugoročnu stagnaciju. Visoke stope inflacije u pojedinim zemljama posljedica su i niske osnovice. U njima su cijene značajno pale 2020. dok kod nas nije bio taj slučaj jer smo malo i monopolizirano tržište. Velika i otvorena tržišta su zbog zatvaranja uslijed pandemije imala značajan pad cijena, odnosno deflaciju. Očekujem da će se inflacija stabilizirati i da se u Hrvatskoj ne moramo bojati visokih stopa’, mišljenja je Novotny.
Njegov savjet građanima koji nisu spremni preuzeti veći rizik je da i dalje štede u bankama jer će kamatne stope sigurno rasti.
‘Za one koji su skloniji riziku rekao bih da su dionice još uvijek najbolji izbor. Unatoč krizama i oscilacijama, prinosi na dionicama dugoročno su solidni. Naravno, govorim o ulaganju u dionice stabilnih kompanija, one koje imaju dobre ekonomske fundamente’, predložio je Novotny.
