fbpx

Znanstvenici su vrlo blizu rekreacije omiljenog Kleopatrinog parfema. Muči ih još jedan čudan sastojak

Science News piše kako znanstvenici pokušavaju otkriti sastojke koji su činili drevne parfeme, a to i nije baš jednostavno. Trenutno rade na otkrivanju parfema za koji se vjeruje da ga je koristila kraljica Kleopatra, koja je vladala Egiptom između 51. i 30. godine prije Krista.

Arheolozi Robert Littman i Jay Silverstein, sa Sveučilišta Hawaii, 2012. godine su otkrili tvornicu parfema izvan tadašnjeg grada Mendesa, punu bočica parfema i s amforama koje sadrže ostatke mirisa. Uz pomoć egiptologinje iz Berlina Dore Goldsmith i Seana Coughlina, profesora grčke i rimske filozofije iz Praga, korištenjem eksperimentalne arheologije, nastoje obnoviti parfem koji se tamo proizvodio.

Mendezijanska mirisna mješavina

Drevnim ljudima uspjelo je stvoriti parfem snažan, jako začinjen, pomalo pljesniv koji se zadržavao dulje od ostalih mirisa. Sastojci su bili ulje pustinjske datulje, smirna, cimet i borova smola, pisao je Smithsonian 2019. godine. U Kleopatrino vrijeme, mirisna mješavina je bila poznata kao mendezijanski parfem, nazvan po gradu u kojem je nastao, Mendesu. Bio je iznimno popularan među egipatskom višom klasom, a pisani recept preživio je u starogrčkom i rimskom jeziku.

Hyperallergic piše da su se znanstvenici jako približili izvornom mirisu Kleopatrine toaletne vode, premda prizanju kako nije jasno jesu li preživjeli rimski i grčki opisi mendezijanskog parfema isti kao i egipatski recept. Čak i u egipatskim opisima za druge parfeme, neki sastojci nisu precizni. Kada se govori o borovoj smoli, nije precizirano je li od bora ili cedra, što, vjerovali ili ne, čini razliku. Kleopatra je voljela parfeme i vjerojatno je koristila miris koji su sada rekreirali moderni istraživači.

Nastavak istraživanja

Istraživanje Kleopatrinog parfema se nastavlja. Stručnjaci planiraju prikupiti uzorke ostataka s mjesta tvornice parfema koje će analizirati da dobiju još točniji miris. Sličan proces korišten je za analizu pougljene smole u drevnom naselju Tayma u Saudijskoj Arabiji. Grad je bio na trgovačkom putu kojim su se prevozili tamjan i smirna iz južne Arabije na Mediteran, piše Science News.

Nisu sve analize mirisa uvijek bile uspješne. Tim sa Sveučilišta u Pisi proučavao je 46 posuda s ostacima ulja, masti i pčelinjeg voska. Sve bi to bile bezmirisne baze za parfeme s mirisnim sastojcima kao bobice kleke i orašasti plodovi. Ali analiza nije uspjela otkriti nikakve specifične mirise, kazala je Goldsmith za Scence News.

Od naših pet osjetila, miris je najuže povezan s emocijama i pamćenjem. Izložba 2021. godine u Mauritshuisu, u Haagu, koje se gledala virtualno, eksperimentirala je sa slanjem mirisnih bočica, s mirisima povezanima s nizozemskim slikama iz 17. stoljeća, piše ArtNet News. Kustosi su rekli da je izložba sadržavala mirise svega, od amsterdamskih kanala do mirisa zgrade u kojoj je naslikano umjetničko djelo, a bila je pokušaj istraživanja i približavanja prošlosti kroz iscrtavanje mirisnih veza sa sadašnjošću.