Reforma zdravstva i ministar Vili Beroš zadnjih su dana top tema u domaćim medijima. Nažalost, ne zbog kvalitetnog reformskog preoblikovanja zdravstva, nego zbog incidenata unutar sustava. A i reforma, koju metodom “kap na kap”, ovih dana prezentira ministar Beroš, kao povratak “štamparovskim postavkama brige za građane”, izgleda da se primarno oslanja na restrikcije i sankcije, kojima prijeti i zdravstvenom osoblju i građanima, čime zapravo samo generira otpor najavljenim takozvanim reformama. Sve u svemu daleko je Beroševa reforma od Andrije Štampara i brige za građane. Briga je to prije svega za građanina i ministra Vilija Beroša…
Osječki skandal!
A dok se ministar navodno bavi dugo odgađanom reformom, skandali u zdravstvenom sustavu se žalosno perpetuiraju. Nakon skandala s trudnicom Mirelom Čavajda kojoj su u svim zagrebačkim bolnicama, zbog kolektivnog priziva savjesti ( !? ) , odbili obaviti prekid trudnoće iako je utvrđeno da nosi plod s tumorom na mozgu i nikakvim šansama za budućnost, dogodio se i nevjerojatan slučaj u Osijeku gdje je, navodno, prekid trudnoće pacijentici obavila medicinska sestra, umjesto liječnice !
– Rekli su mi da je prekid trudnoće vršio liječnik. Očitovat ću se kad dobijem očitovanje, nakon toga ćemo vidjeti treba li poslati inspekciju. Svaka ustanova po zakonu mora omogućiti prekid trudnoće u zakonskom roku- izjavio je Beroš o najnovijem zdravstvenom skandalu.
Upitan ima li kontrolu nad liječnicima koji ne poštuju naputke o pobačaju, ministar se branio kako on ne može znati što se događa u svakoj ordinaicji i da bi to trebali znati i pratiti ravnatelji bolnica. Njegov je fokus trenutno prije svega na reformi…
A reforma zdravstva je, kaže, pitanje nacionalnog značaja za koje je nužno postići konsenzus. Kako to Beroš misli postići ako se na svaki kritički glas obrušava poput kopca? Kurtoazno doduše, sve one koji na prve fragmente reformskih zahvata reagiraju žestokom kritikom, poziva da participiraju svojim prijedlozima koje je njegov tim, navodno, spreman prihvatiti, ako su bolji.
Obavezni sistematski pregledi ( ?! )
Ovih dana ministar je u liječničkim redovima izazvao pravu oluju zbog najave o obveznim sistematskim pregledima za sve građane. Iako se, uz postojeću operativnost domaćeg zdravstvenog sustava, liste čekanja koje su tako dugoročne da mnogi pacijenti nemaju šanse dočekati svoj termin, sistematski pregledi za kompletnu populaciju ( a ne samo za javne i državne službenika kao dosad ) doimaju kao čista utopija, ministar kritičarima poručuje da se struka složila kako treba pojačati preventivu. Jer, kod nas ljudi prednjače po lošim navikama u konzumiranju duhana, alkohola, nezdrave hrane, kaže ministar, pa je mudro, smatra, posvetiti se preventivi kako se ne bi kasnije bavili posljedicama, često prekasno.
Ministar ne vidi problem u propisivanju obveznog sistematskog pregleda za sve građane, jer, kako kaže, neće sad odjednom tri milijuna Hrvata pohriti na preglede, o tome će odlučivati struka koja će napraviti raspored kad koja skupina dolazi na red.
Beroš s jedne strane najavljuje ogromno povećanje obima posla u zdravstvu uvođenjem obaveznih sistematskih pregleda, a s druge, liječnicima poručuje da će im u slučaju neispunjene norme u državnim ustanovama, biti zabranjen rad privatno. Time njihovo nezadovoljstvo samo dodatno potiče.
-Kad je riječ o javnom i privatnom sustavu, nikad nisam rekao da će se nekom zabraniti da radi u privatnom sustavu. Moram reagirati na kritike pacijenata koje dolaze do mene- brani se ministar od kolega kritičara, naglašavajući kako je privatni sustav dio javnog sustava zdravstva, ali to ne znači da je prihvatljivo da javni sustav loše funkcionira.
Pohvalio se kako je broj specijalista povećan za 9 posto, liste čekanja za njega su prioritet i to treba rješavati jer je neprihvatljivo da se na termine kod liječnika toliko čeka, reći će i iznijeti još jedna novum svoje “reforme”.
-Svi smo mi pacijenti- veli ministar, zagovarajući koncept po kojem bi više liječnika trebalo raditi popodne, jer, kaže, ujutro radimo, zar ne bi bilo bolje da liječniku idemo popodne?
Uvjeren je da će ova reforma biti upamćena po tome što će se u zakon unijeti kvaliteta kao kriterij. Jer, prije smo plaćali po krevetima, govori Beroš, a sada ćemo plaćati po kvaliteti skrbi. Za mjesec dana reforma ide na javno savjetovanje, a njezin plan zahvaća razdoblje do 2030.
(Ne)kolegijalno “reformiranje”
Podsjetimo, ovom obrambenom ministrovom ispovijedanju javnosti prethodila je serija sukoba sa kolegama u sustavu. Počelo je s najavom da će liječnicima biti zabranjeno raditi privatno ako ne ispune normu u bolnici, a eskaliralo s ministrovom objavom o obveznim sistematskim pregledima za sve građane.
Predsjendica HUBOL-a ( Hrvatske udruge bolničkih liječnika ) dr. Ivana Šmit, takav reformski plan ministra Beroša koji podrazumijeva i besplatne sistematske preglede za građane doživjela je kao “loš vic”, pače, kao “jednu od većih gluposti koje je čula”. No, ministar takvu opasku nije mogao prešutjeti, pa je na Twitteru brzo odgovorio kolegici Šmit kako “posramljuje činjenica da nekim liječnicima briga za zdravlje nacije zvuči kao loš vic. Takve izjave ukazuju na nepoznavanje uloge preventive ili su utemeljene na drugim motivima”, napisao je Beroš.
Time prepiska nije bila zaključena, jer je dr. Šmit ministrov twitt komentirala na jednoj komercijalnoj televiziji riječima: “Infantilno, moram priznati, dopisivanje putem društvenih mreža je stravično infantilno i nezrelo”.
Dakle, nema reforme zdravstva bez potpore zdravstvenih radnika, a kako se ovog trenutka čini, ministar Vili Beroš svojim pristupom reformi, o kojoj liječnici, sestre i ostali zaposlenici u sustavu saznaju preko medija, zdravstveno osoblje uspješnije pretvara u neprijatelje negoli u prijeko potrebne partnere u reformi. Čini se stoga da je Beroševa reforma više njegova “slamka spasa” , negoli sustavno promišljanje operativnog, funkcionalnog i efikasnog zdravstvenog sustava u koordinaciji sa svim njegovim djelatnicima.
