fbpx

EUROPSKA ANALIZA: Hrvatske tvrtke snažno će osjetiti posljedice rata u Ukrajini

Europske države tek su se krenule ozbiljnije oporavljati od krize izazvane pandemijom, kada je svijet snašla nova nevolja: rat u Ukrajini mogao bi poremetiti gospodarski oporavak Europe, dodatno destabilizirati tvrtke već oslabljene pandemijom, a inflacija gurnuti još više ljudi ispod granice siromaštva.

To su neki od glavnih zaključaka izvješća koje je objavila Europska investicijska banka, a u kojem se analiziraju potencijalni učinci rata u Ukrajini na europski gospodarski oporavak i njegove moguće posljedice za kućanstva, tvrtke, banke i javne financije. Slika, očekivano, nije idilična.

Sve više tvrtki u problemima

Tvrtke u EU već su oslabljene covid-krizom, koja je posebno utjecala na manja poduzeća. Mnoge su iznad vode održale poticajne mjere europskih vlada, koje su, međutim, u međuvremenu ukinute. Rat će sada pogoršati njihovu ranjivost zbog smanjenja izvoza, viših cijena energije te poteškoća u nalaženju financijskih sredstava jer banke izbjegavaju rizik, procjenjuje se u dokumentu.

Simulacije pokazuju da bi se udio tvrtki koje će biti u teškoćama, pa i u riziku da ne mogu plaćati svoje obaveze, mogao tijekom godine dana porasti sa deset na 17 posto. Procjene se temelje na nekoliko pretpostavki, primjerice, da će se računi za energiju značajno povećati, a da će izvoz u Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju i dalje biti suspendiran.

Hrvatska među pogođenijima

Najteže su pogođeni sektori kemijskih i farmaceutskih proizvoda, transporta, hrane i poljoprivrede. Najveći pritisak će, pak, osjetiti tvrtke u zemljama koje su blizu Ukrajine i Rusije, poput Mađarske, Poljske, Latvije i Litve. Međutim, i tvrtke u Hrvatskoj – kao i Grčkoj i Španjolskoj – bit će pogođene više od prosjeka Europske unije, smatraju autori izvješća.

Prema ovoj analizi, u pojedinim EU članicama moglo bi doći do povećanja postotka tvrtki koje bilježe gubitke. Pritom, cijene energije i poremećaji u izvozu različito utječu na situaciju u europskim državama. Na prihode, odnosno gubitke poduzeća u Hrvatskoj, kao i primjerice Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu ili Austriji, značajno više utječu cijene energije, nego problemi s izvozom.

Šokantni računi za energente

Hrvatska ekonomija spada, prema tome, među one koje su manje izložene zbog poremećaja u izvozu u Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju jer taj izvoz predstavlja manji udio u BDP-u, nego što je, primjerice, slučaj s baltičkim državama. No, kako se već i pokazalo, različiti sektori domaćeg gospodarstva već osjećaju itekako ozbiljne posljedice rastućih cijena energenata.

Poduzetnici su ovih dana počeli dobivati račune za energente po novim, višim cijenama – računi za struju i plin su im i nekoliko puta veći, nego što su bili u prethodnim mjesecima. Poznati ugostitelj Marin Medak je za svoj zagrebački restoran dobio račun za struju od 120 tisuća kuna. Ranije mu je bio tri puta niži. Sličan je slučaj i s restoranom poznatog chefa Mate Jankovića kojemu je račun za plin porastao 300 posto, na 97 tisuća kuna.

Iz udruge Glas poduzetnika prije nekoliko dana upozorili su da se „mnogi poduzetnici suočavaju s enormnim računima za struju“. Velika većina, tvrde, dobila je i po tri puta veće račune. „Visoke račune teško da će svi poduzetnici moći podmiriti, stoga im neće preostati ništa drugo nego da otpuštaju svoje radnike, zatvaraju svoja poslovanja ili ulaze u dugove”, poručili su iz udruge.

Preko granice siromaštva

U analizi se procjenjuju i moguće posljedice na kućanstva, koja se također nose s rastućim cijenama, ne samo energenata, nego većine svakodnevnih proizvoda i usluga. Porast cijena energenata i hrane snažnije će pogoditi kućanstva s nižim prihodima, ali se taj utjecaj razlikuje i od države do države.

Poskupljenja bi, očekivano, mogla neke Europljane gurnuti u siromaštvo. Prema ranijim statističkim podacima, koji se redovito objavljuju, u Hrvatskoj oko petine ljudi živi u riziku od siromaštva. S novim rastom cijena, taj bi se postotak, procjenjuje se u ovom izvješću, mogao povećati za 1,7 postotni bod, što je ipak manje nego u, primjerice, Češkoj, Slovačkoj ili Bugarskoj.