Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti oko devet posto, što je više od trenutne prognoze MMF-a u visini od šest posto, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije Eurotransformacija Hrvatske, u organizaciji Motus media Grupe. Vujčić je istaknuo da inflatorni pritisci rastu iz mjeseca u mjesec, posebno kod cijena hrane.
Kazao je i da se svijet, pa tako i Hrvatska, suočavaju s prvim većim inflatornim pritiskom nakon puno godina. “Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja globalnog rasta i inflacije”, naglasio je Vujčić, dodavši, međutim, kako je rast cijena uočen i prije rata u Ukrajini. Istaknuo je da je revidiranje projekcije inflacije na više u znatnoj mjeri rezultat viših cijena nafte i sirovina zbog čega su inflacijski pritisci i dalje jaki. Podsjetimo, u travnju je HNB revidirao procjenu ovogodišnje prosječne stope inflacije na 5,2 posto, nakon 2,6 posto u 2021.
Rast BDP-a veći od predviđenih 2,7 posto
Vujčić smatra i da će stopa rasta hrvatskog BDP-a ove godine biti viša od 2,7 posto koliko su procijenili stručnjaci iz MMF-a. Očekuje snažan rast BDP-a i u drugom kvartalu ove godine. Naglasio je kako je američki Fed počeo zaoštravati monetarnu politiku, a isti zaokret najavljuje i Europska središnja banka. Većina središnjih banaka u zemljama izvan europodručja još je prošle godine počela zaoštravati monetarnu politiku. S druge strane, Hrvatska narodna banka to nije napravila je zemlja na putu u eurozonu, kazao je Vujčić.
“Cijena zaduživanja Hrvatske porasla je znatno manje nego u državama koje nisu u eurozoni”, naveo je guverner, dodavši kako je posebno u Mađarskoj i Poljskoj vidljivo prelijevanje strožih uvjeta financiranja na tržišne kamatne stope. Naglasio je i da cijene uvezenih roba rastu brže od izvoznih, pa se uvjeti razmjene pogoršavaju, što povećava vanjskotrgovinski manjak.
Cijene za hranu veće nego u srednjoj i istočnoj Europi
“Realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj ipak je iznad pretkrizne razine, pri čemu je rast koncentriran u uslužnim djelatnostima”, ističe guverner, koji smatra da bi povoljna kretanja u hrvatskom turizmu djelomično mogla kompenzirati negativne učinke skupljih energenata.
Ocjenjuje da bi se osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala povećavati u predstojećem razdoblju, kao i da uvođenje eura neće znatno povećati cijene, jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija. “Razina cijena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro”, zaključio je guverner.
‘Negativne strane uvođenja eura mahom jednokratne ‘
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se proces uvođenja eura tiče svakog hrvatskog građanina. Negativne strane uvođenja eura, naveo je, mahom će biti jednokratne, a da bi se one maksimalno izbjegle, proces uvođenja nove valute treba dobro iskomunicirati s građanima. Naglasio je da trenutna inflacija nema nikakve veze s pristupanjem zemlje eurozoni. Ponovio je da će tečaj konverzije vjerojatno biti na razini na kojoj je određen s ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, ali i da postoji mogućnost njegovog blagog odstupanja.
Istaknuo je da je razgovarao s predstavnicima trgovačkog, duhanskog i drugih sektora vezano uz zaokruživanje cijena zbog uvođenja eura. Naglasio je da su, primjerice, cijene cigareta na europskom tržištu u pravilu zaokruživale na desetice, a ne na eurocent. “Pratit ćemo maloprodaju, najviše prodaju hrane i zaokruživanje cijena”, rekao je Marić te dodao da će se pomno pratiti i cijene u ugostiteljstvu i turizmu.
