Otkako je prije dvije godine prezentirala prvo izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji, Europska komisija hrvatske vlasti upozorava na isti problem: velik broj tužbi protiv novinara i medijskih kuća, od kojih dio dolazi od političkih i drugih moćnika koji na taj način žele spriječiti izvještavanje o sebi, svojoj imovini, poslovima i tako dalje.

Radi se o tzv. SLAPP tužbama (engleska kratica za Strategic Lawsuits against public participation, odnosno Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja), koje su usmjerene protiv novinara ili, u nekim zemljama, protiv nevladinih organizacija i aktivista. Ne spada, naravno, svaka tužba u tu kategoriju. No, u EU su uzele dovoljno maha da su u Bruxellesu nedavno predložili novi europski propis kojim bi se tome stalo na kraj.

Problem SLAPP-a posebno je izražen u Hrvatskoj, na što Komisija stalno iznova upozorava hrvatsku Vladu. Najprije su to učinili 2020., u prvom godišnjem izvješću o vladavini prava u EU. Potom su lani ponovili da “posebno i dalje zabrinjava velik broj” takvih tužbi “usmjerenih protiv novinara”, napominjući da one “predstavljaju znatan financijski rizik za novinare i mogu imati vrlo zastrašujući učinak”.

Godinu dana kasnije ništa se bitno nije promijenilo. Ove srijede Komisija je objavila novu analizu o vladavini prava u zemljama članicama EU-a u kojoj još jednom upozorava na problem velikog broja tužbi protiv novinara i medija.

Komisija napominje da tužbe, općenito govoreći, često ciljaju novinare osobno, a ne medijske kuće te da i dalje imaju “snažan učinak na dotične medije, ugrožavajući opstanak manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara”. “I dalje postoji niz primjera takvih tužbi protiv novinara od strane političara ili javnih dužnosnika, uključujući suce”, opisuje Komisija situaciju u Hrvatskoj.

O izvješću Europske komisije oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo. Njihovo priopćenje možete pročitati ovdje.